Obrazovanje

Jelena Anžujska – srpska vladarka iz doline jorgovana

Kraljica Jelena Anžujska, supruga Uroša I Nemanjića, ostavila je veliki trag u srpskoj istoriji. Jelena Anžujska bila je prva žena u srpskoj srednjovekovnoj književnosti kojoj je posvećeno žitije. Takođe, Anžujska je od crkve dobila kult i proglašena je sveticom. Ono što je oduvek izazivalo polemike kada je u pitanju žena srpskog vladara jeste njeno poreklo. Arhiepiskop Danilo II koji je napisao žitije kraljice Jelene Anžujske kaže da je ona francuskog porekla.

Prema nekim izvorima ona je rođena 1236. godine kao Jelena Anđelina, od oca mađarskog plemića Jovana Anđela i majke francuske plemkinje Matilde de Vjanden

Brak između Jelene i srpskog kralja

Smatra se da je brak između Jelena Anžujske i kralja Uroša I sklopljen oko 1250. godine, dok tačan datum nije poznat. Kraljica Jelena rodila je petoro dece, od kojih su istaknuti kraljevi Dragutin i Milutin.

Kraljica Jelena Anžujska bila je veoma obrazovana žena, čak je smatrana jednom od najprosvećenijih osoba tog perioda. Znala je više stranih jezika. U srpskoj istoriji i kulturi poznata je priča o dolini jorgovana koja je vezana za Jelenin dolazak u Srbiju.

jelena anžujska – srpska vladarka iz doline jorgovana
Jelena Anžujska – srpska vladarka iz doline jorgovana

Buduća kraljica u Srbiju je stigla brodom preko Zete, današnje Crne Gore. Da bi je Srbija podsetila na rodnu Provansku, kralj Uroš je zasadio jorgovane od današnjeg Kraljeva pa sve do Raške. Ibarska klisura bila je pravi raj na zemlji u kojem se pretapalo mnoštvo plavih i ružičistih cvetnih stabala. Dolina ljubavi postala je prava oda ljubavi i nežnosti srpskog kralja prema svojoj budućoj ženi.

U čas kraljice Jelene Anžujske već 15 godina početkom maja održava se manifestacija međunarodnog karaktera Dolina jorgovana. Tada ožive Kraljevo i manastir Žiča. Milioni cvetova jorgovana tada su u punom cvatu, pa ovo mesto postaje prava oaza prirodne lepote.

Kakva je bila Jelena Anžujska?

Arhiepiskop Danilo II, pisac Žitija kraljice Jelene, govorio je da je ona po mnogo čemu izuzetna žena.

„Oštra rečju, a blaga po prirodi, neporočna životom, u zapovedanju krotka, da obrati dobrorazumnim rečima, da teši nelicemerno i bezbolno, a kolika je svesrdačna njezina smelost k Bogu, prosto kazati bila je ukrašena svakom vrlinom. Opevanu i veselu blagodat imađaše, koju je primila prosvećenjem Sv. Duha, poznavajući sve knjige, bila je gotova da odgovori svakome ko je pita.“

Angažman Jelene Anžujske

Iako je bila katoličke veorispovesti kraljica Jelena je umnogome doprinela izgradnji hrišćanskih hramova, kako katoličkih, tako i pravoslavnih. Od pravoslavnih hramova izgradila je manastir Gradac na Ibru, Sopoćane i Gračanicu. Manastir Gradac je bio njena grobna crkva posvećena Blagovestima. Tokom izgardnje ovog manastira, kraljica Jelena je lično nadgledala radove. 

jelena anžujska – srpska vladarka iz doline jorgovana
Manastir Gradac

Kraljica Jelena u svojoj rezidenciji organizovala je žensku školu, koja se smatra pravom ženskom školom u Srbiji. Pored toga, Jelena je bila veliki humanista. Često je pomagala siromašne.   Na svom dvoru, smeštenom na samom rubu Kosova i Metohije, u mestu Brnjaci, organizovala je prepisivanje knjiga, koje je kasnije poklanjala. Takođe, posedovala je i prvu biblioteku u tom periodu.

Od kralja Dragutina dobila je na upravu Trebinje, gde je kraljica često boravila. Smatra se da je u dolinu Trebišnjice ona donela oleander, te je to područje nazvano Dolinom oleandera.

Zamonašenje i smrt  kraljice Jelene Anžujske

Oko 1280. godine u crkvi Svetog Nikole kod Skadra, kraljica Jelena je primila monaški zavet. Dobila je monaško ime Jelisaveta. Kraljica Jelena Anžujska, sahranjena je 1314. godine kao monahinja Jelisaveta. U znak sećanja na Svetu Jelenu Anžujsku u manastiru Gradac održava se manifestacija Dani kraljice Jelene.

Slično

Back to top button