ObrazovanjeKorisni savetiPorodica

Šta su ,,banke hrane” i kako pomažu najsiromašnijima?

Svako od nas zna da je pravo na hranu i piće jedno od osnovnih ljudskih prava. I pored toga, u Srbiji se pola miliona ljudi nalazi u situaciji apsolutnog siromaštva. Brojna istraživanja su pokazala da se među najugroženijima nalaze penzioneri koji čine četvrtinu siromašnih građana naše zemlje. ,,Banka hrane” je neprofitna organizacija, jedna od 24 punopravna člana Evropske federacije banaka hrane „FEBA“ još od 2009. godine. Šta je cilj ove banke i kako može uticati na siromaštvo? Pogledajte u nastavku.

Banka hrane i kompanije

Inicijativa ,,Banka hrane” u Srbiji je pokrenuta 2006. godine. Misija svih projekata Banke hrane jeste da kontinuirano pomažu najsiromašnijima. Njen cilj jeste da poveže društveno-odgovorne kompanije, ljude koji su u mogućnosti i žele da doniraju hranu i one koji ne mogu sebi da je priušte.

banke
Ako ste primetili po svojim gradovima neobične plakate, ovo je odgovor na njih! Kampanja ,,Spasimo hranu-spasimo humanost”

Ideja o osnivanju ove humanitarne organizacije čiji je deo i Banka hrane, nastala je po uzoru na udruženje „Immigrant centre society“ iz Kanade. Ono se bavi prikupljanjem i doniranjem hrane imigrantima. Budući da je u našoj zemlji ogroman procenat stanovništva na ivici siromaštva (čak 26%) ova inicijativa nailazi na veliki odjek.

Važno je znati da hranu nije moguće dobiti kao pojedinac. Razlog tome je činjenica da kod nas još uvek ne postoje socijalne karte koje bi pružile uvid u socijalni status pojedinaca. Naime, neophodno je da je osoba kojoj je ovakav vid pomoći potreban, član udruženja ili institucije koji su uspostavili saradnju sa nekom od banaka hrane u zemlji.

Kako i zašto kompanije treba da doniraju višak hrane

Poražavajući podatak je i taj da je svako osmo dete kod nas siromašno. Porodice čiji su članovi osobe sa invaliditetom ili oni koji boluju od teških bolesti, često izdvajaju mnogo novca na pomagala, lekove ili neophodnu personalnu asistenciju. Sve to ih dovodi u poziciju da ne mogu da obezbede osnovne životne namirnice.

Profitne organizacije među kojima su trgovinski lanci, ugostiteljski objekti i pekare, posredstvom banke hrane mogu pružiti pomoć. To će učiniti tako što će preusmeriti viškove hrane onima koji nisu u mogućnosti da je kupe.

Namirnice koje se poklanjaju Banci hrane moraju biti ispravne. Obično je to hrana kojoj će ubrzo isteći rok trajanja. Takođe, jedan od trgovinskih lanaca kod nas Banci hrane dostavlja voće i povrće koje nije prodato tokom dana. 

Preusmeravanje viškova hrane osim što pomaže najugroženijima, doprinosi zaštiti životne sredine smanjivanjem otpada. Treba imati u vidu i činjenicu da je uništavanje viškova hrane skup proces, a da bačena hrana na deponijama truli i proizvodi metan koji je izuzetno štetan po okolinu. Centar za unapređenje životne sredine donosi podatak da se na dnevnom nivou u Srbiji baci 676 tona hrane i pored toga što je kod nas sve manje namirnica dostupno velikom broju građana. Namirnica koju ljudi najviše bacaju je hleb jer „više nije za upotrebu nakon jednog dana stajanja“. Kuvana jela su na drugom mestu a za njima idu voće, povrće i suhomesnati proizvodi.

banke hrane

Ipak, poljoprivredni proizvođači na pijacama, trgovinski lanci i restorani svakoga dana lišavaju se ogromnih količina hrane. Zbog toga je ova statistika znatno nepovoljnijom. Smatra se da bi, kada bi samo stoti deo ovih namirnica dospeo do građana kojima je hrana luksuz, svako od njih imao siguran obrok tokom dana. Uprkos ovim podacima, kod nas ne postoji zakon koji bi regulisao ovaj vid davanja. Između ostalog, na pakovanjima proizvoda u inostranstvu stoji preporuka do kog datuma je najbolje upotrebiti proizvod. Nakon isteka tog roka, namirnica može da se donira bankama hrane. U Srbiji je na proizvodima utisnut određeni rok trajanja nakon kog hrana mora da se baci. Zbog toga ju je nemoguće donirati.

Da li ,,obični građani” mogu donirati hranu?

Svako od nas može doprineti kulturi širenja davanja i promovisati solidarnost u svom okruženju. Osim što možemo postati volonteri Banke hrane, moguće je i da kao pojedinci doniramo namirnice, ali i novac. Prikupljena finansijska sredstva, međutim, ne koriste se u svrhe dobavljanja hrane već za funkcionisanje same organizacije. Građani se mogu prijaviti na mejling listu sajta: www.spasimohranu.rs gde će se informisati o akcijama doniranja i postati njihov deo. Pored ovoga, oni koji to žele mogu otići u prodavnicu, obaviti kupovinu a potom kontaktirati Banku hrane koja će organizovati prevoz namirnica.

Kako hrana dolazi do krajnjih korisnika?

Udruženja građana i socijalne ustanove koje rade sa siromašnom populacijom, mogu se obratiti Banci hrane putem njihovog sajta www.bankahrane.org, poslati dopis ili ih kontaktirati telefonom.

Potrebno je da objasne ciljeve svog rada, ali i da obrazlože potrebu za donacijom u vidu namirnica za svoje korisnike. Banka hrane zatim pomaže u skladu sa raspoloživim kapacitetima. Najčešće su to narodne kuhinje i udruženja samohranih majki, dece i odraslih osoba sa invaliditetom, penzionera, kao i osoba romske nacionalnosti. Hrana, takođe, dolazi i do izbeglih, kao i raseljenih lica.

Za sam kraj vas podsećamo da solidarnošću i pravilnom raspodelom dobara, možemo učiniti velike stvari!

RešiLako.com

Dipl. filolog i student master akademskih studija književnosti

Slično

Back to top button