ObrazovanjeGramatika

Zamenice i brojevi u srpskom jeziku

Šta su to zamenice u srpskom jeziku?

Posebnu vrstu reči čine zamenice i brojevi. Da li znate sve o zamenicama i brojevima kao dvema različitim vrstama reči? Mi vam u nastavku teksta nudimo sve o ovim  vrlo frekventnim vrstama reči.

Zamenice su promenljiva vrsta reči čija je glavna služba u rečenici upućivanje na lica, stvari i osobine tj. na reči koje te pojmove označavaju.

Kategorije koje imaju jesu: rod (muški, ženski i srednji), broj (jednina i množina) i padež (promenu po padežima).

Takodje, treba imati na umu da zamenici pripadaju zatvorenoj klasi reči što znači da su ove reči čvrsto utvrđene ili brojem ograničene.

U okviru zatvorene klase reči ne dodaju se novi članovi ni na jedan od načina nastanka novih reči. Sada ćemo videti koje to vrste zamenica postoje.

 Vrste zamenica

Zamenice u srpskom jeziku u rečenici zamenjuju imenice i prideve u njihovim službama te prema svojoj službi u rečenici tj. prema tome da li zamenjuju imenice ili prideve razlikujemo imeničke i pridevske.

Imeničke zamenice u rečenici su samostalne baš kao i imenice, što znači da ne zavise od drugih reči, več se druge reči naslanjaju na njih i od njih zavise.

U imeničke zamenice spadaju:

  • Lične zamenice
  • Lična zamenica svakog lica sebe, se
  • Upitne zamenice za lica i stvari: ko i šta
  • Neodređene zamenice: neko, nešto
  • Odrične zamenice: niko, ništa,  
  • Opšte  zamenice: svako, ma ko, bilo ko, ma šta.

Pridevske zamenice – zamenice koje u rečenici imaju pridevsku službu. Upotrebljavaju se uz samostalne reči, uglavnom uz imenice, koje određuju na isti način kao što ih određuju pridevi. Prema tome po čemu određuju imenice na koje se odnose, pridevske zamenice se dele na sledeće vrste:

  • Prisvojne ili posesivne zamenice: moj, moja, moje; tvoj, tvoja, tvoje; njegov, njegova, njegovo; njen, njena, njeno; naš, naša, naše; vaš, vaša, vaše; njihov, njihova, njihovo; svoj, svoja, svoje.
  • Pokazne ili demonstrativne zamenice: ovaj, ova, ovo; taj, ta, to; onaj, ona, ono.
  • Odnosno – upitne zamenice: čiji, čija, čije; kakav, kakva, kakvo; koliki, kolika, koliko.
  • Neodređene: neki, neka, neko; nekakav, nekakva, nekakvo.
  • Odrične: nikakav, nikakva, nikakvo.
  • Opšte ili određene zamenice: svaki, svaka, svako.

Šta su to brojevi u srpskom jeziku?

Brojevi su delimično promenljive, nesamostalne, odredbene reči, koje označavaju koliko ima onoga što znači imenica uz koju stoje. Brojevima se označava i u kojem se redu među drugim pojmovima nalazi taj pojam uz koji stoje.

Brojevi pripadaju otvorenoj klasi reči.

zamenice i brojevi u srpskom jeziku
Zamenice i brojevi u srpskom jeziku

Podela brojeva

Brojevi u srpskom jeziku dele se na osnovne, redne i zbirne.

Osnovni brojevi drugačije se nazivaju prosti ili glavni brojevi i označavaju koliko ima pojedinačno uzetih pojmova označenih imenicom uz koju stoje.

Npr. tri cveta, osam dana, pet jabuka, deset gusara

Brojevi jedan, dva, tri i četiri su promenljivi, a ostali, od pet i nadalje su nepromenljivi. Zato se za brojeve kaze da su delimično promenljive reči.

Redni brojevi drugačije se nazivaju ordinalni i označavaju u kome se redu nalazi pojam označen imenicom uz koju stoji.

Npr. prvi, sedmi, deseti, trideset prvi, dvesta trideset peti

U višečlanim brojevima samo poslednji broj je redni, a ostali su osnovni brojevi.

Zbirni brojevi označavaju tačan broj pojmova koji su označeni imenicama sa značenjem mladog bića, tačan broj bića različitog roda.

Nrp. Dvoje jagnjadi, troje prasadi, osmoro dece, dvadesetoro učenika.

Savet za analizu zamenica i brojeva

Nakon što ste izdvojili zamnice od ostalih vrsta reči prvo odredite da li je zamenica imenička ili pridevska. Sledeći korak u analizi jeste određivanje roda (muški, ženski ili srednji), broja (jednina ili množina) i padeža u kome se zamenica nalazi.

Nakon što ste utvrdili kojoj vrsti prema službi u rečenici pripada onda odredite i podvrstu te zamnice.

Kada ste izdvojili brojeve od ostalih vrsta reči onda odredite rod, broj i padež. Nakon toga odredite o kojoj vrsti broja je reč u rečenici.

Neka vaša analiza bude lakša i zanimljiva.

Srećno!

Izvori: Živojin Stanojčić, Ljubomir Popović. Gramatika srpskog jezika, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1995, str. 90 – 97.

Preporuka za još članaka:

Slično

Back to top button