Zdravlje

Srce – osobine najvažnijeg organa kardiovaskularnog sistema

Srce je šupalj mišićni organ zadužen za prihvatanje krvi dospele venama i za otpremanje krvi arterijskim putem. Budući da je ono glavna veza između venskog i arterijskog sistema i da učestvuje u transportu najvažnije telesne tečnosti, jasno je zašto se, osim mozga, smatra najbitnijim organom u organizmu. 

Položaj srca

Smešteno je u srednjem delu grudnog koša, između unutrašnjih strana plućnih krila, iza donje polovine grudne kosti i rebarnih krskavica, a ispred jednjaka i aorte. Blago je pomereno ulevo, pa otuda kod ljudi postoji usađeno mišljenje, uz obavezno pokazivanje na levu stranu grudnog koša, da mu je neko ′tu sa leve strane′ ko mu je drag i koga voli. Dakle, ono osim vitalnog životnog značaja služi i kao ′emotivno skladište′ koje neretko može biti i ′slomljeno′.

srce

Oblik srca

Po svom obliku svrstava se u nepravilnu trostranu piramidu. Sastoji se od tri nepravilne strane, baze i vrha. Prednja strana srca naziva se još grudno-rebarna jer je okrenuta baš ka grudnoj kosti  i rebrima. Leva strana je najmanja i naslanja se na levo plućno krilo, a donja strana naleže na prečagu ili dijafragmu. Vrh srca najčešće pripada levoj srčanoj komori, dok se na srčanoj bazi nalaze veliki krvni sudovi koji, izlazeći iz srčanih šupljina i ponovo ulazeći u njih, grade srčanu krunu. Od većih krvnih sudova na prednjoj strani baze nalaze se plućno stablo i početni deo aorte. Desno i iznad njih su gornja i donja šuplja vena, a levo i iza su četiri plućne vene. 

Na spoljašnjoj strani srca vidljivi su žlebovi između srčanih šupljina, a najvažniji je venačni žleb koji se prostire kružno oko celog srca, čineći tako granicu između komora i pretkomora. 

Srčana šupljina

Sastoji se od četiri dela, dve komore i dve pretkomore. Desna komora i desna pretkomora čine desnu polovinu srca i odvojene su od leve polovine srčanom pregradom. Svaka komora sa svojom pretkomorom povezana je pretkomorno-komornim otvorom. Osim veće podele na levu i desnu stranu srca, postoje još dve manje: zasebna podela između komora i zasebna podela između pretkomora. Tako svaki od četiri dela srčane šupljine ima svoje odvojeno mesto. 

Desna srčana pretkomora ima oblik nepravilne kocke, sastoji se od šest zidova. U nju se na gornjem zidu uliva gornja šuplja vena, a na donjem donja šuplja vena i srčani venski sinus. Na zadnjem zidu uočava se međuvenska kvržica koja svu prispelu krv usmerava prema desnom pretkomorno-komornom otvoru. 

Desna srčana komora oblika je trostrane piramide čija je baza okrenuta pozadi i na kojoj se uočavaju dva velika otvora: desni pretkomorno-komorni (povezuje desne delove polovine srca, desnu komoru i pretkomoru) i otvor plućnog arterijskog stabla, koji zatvara zalistak arterijskog plućnog stabla. 

Leva srčana pretkomora manja je od desne i takođe ima šest strana. Na zadnjem zidu ulivaju se plućne vene i tako oksigenisana krv dolazi iz pluća u levu pretkomoru. Na prednjem zidu je otvor koji spaja levu komoru i levu pretkomoru. 

Leva srčana komora oblika je spljoštene kupe čija je baza okrenuta unazad i najveća je srčana šupljina. Na bazi se vide takođe dva otvora: levi pretkomorno-komorni (očekivano spaja komoru i pretkomoru) i otvor aorte (koji zatvara zalistak aorte). Otvaranje i zatvaranje ovog zaliska uređuje oticanje krvi iz leve srčane komore u aortu.

Građa srčanog zida

Presek srca i srčane kese pokazuje nam tri svoja sloja: unutrašnji, srednji i spoljašnji. Unutrašnji čini opna koja oblaže zidove srčane šupljine. Srednji je najdeblji i čini ga mišićni sloj. Spoljašnji se još naziva i apikard i gradi ga tzv. visceralni list serozne srčane kese. 

srce - osobine najvažnijeg organa kardiovaskularnog sistema
Pucanje srčane aorte može biti opasno koliko i srčani udar

Srce sadrži sopstveni sistem koji izaziva 60‒80 kontrakcija u minutu. Ovaj sistem sastavljen je od dva čvora: sinusno-pretkomorski i pretkomorno-komorni. Važan je još i provodni snop koji usklađuje rad komora i pretkomora. Ukoliko se javi potreba za promenom ritma i jačine srčanih kontrakcija, na scenu stupa srčani živčani splet, sastavljen od simpatičkih i parasimpatičkih nervnih vlakana. Simpatička nervna vlakna ubrzavaju rad srca i povećavaju snagu kontrakcija, dok parasimpatička čine sve suprotno. 

Krvni sudovi srca

U srcu se nalaze dve srčane arterije, leva i desna, i obe su grane početnog dela aorte. Sa druge strane, vene srca poput paukova prave guste venske mreže koje se sakupljaju u veće venske sudove, gradeći konačno venski srčani sinus, a on se na kraju uliva u desnu srčanu pretkomoru. 

Srčana kesa

Srce je celom svojom površinom smešteno u srčanu kesu. Ona je sačinjena iz dva dela. Spoljašnji je izgrađen od vezivnog tkiva. Unutrašnji je takođe od vezivnog tkiva, ali ima dva lista između kojih se nalazi duplja srčane maramice. Duplja, naravno, ima svoju funkciju. Ispunjena je tečnošću i tako sprečava trenje između listova srčane maramice prilikom srčanih kontrakcija. 

Srce kao pumpa

Iako se uvek kaže da je srce pumpa koja obezbeđuje cirkulaciju krvi u organizmu, srce se, zapravo, sastoji od dve pumpe. Jedna je, u stvari, leva strana srca, koja šalje krv iz pluća do tkiva, a druga je desna strana, koja ′vozi krv′ u suprotnom smeru, od tkiva do pluća. 

srce
Građa srca: slika preuzeta sa efferit.com

Krv koja kreće iz leve strane je svetlocrvene boje jer sadrži kiseonik koji je krv vezala za sebe u plućima. Put krvi odavde vodi do aorte, zatim putuje kroz arterije i arteriole, stižući sve do kapilara. Prolazeći kroz kapilare, krv otpušta kiseonik i zato dobija tamnoplavu boju. Sada se tamnoplava krv vraća u desnu stranu srca, odakle se pumpa u plućnu arteriju i pluća na ponovno ′čišćenje′. 

Srčani ciklus

Čine ga dve faze: kontrakcija srca (sistola) i dekontrakcija srca (dijastola). Tokom sistole krv se ispumpava iz srca, a prilikom dijastole krv pristiže u srce. Ove dve faze se naizmenično smenjuju. Trajanje jedne sistole i jedne dijastole predstavlja srčani ciklus. 

U normalnim uslovima mirovanja frekvencija rada srca iznosi 75/min, tako da jedan srčani ciklus traje oko 0,8 sekundi. Početak srčanog ciklusa obeležen je sistolom pretkomora (0,1 s), a zatim sledi dijastola pretkomora (0,7 s). Sistola komora dolazi odmah po završetku sistole pretkomora (traje 0,3 s), a nakon nje sledi dijastola komora (0,5 s). 

Tokom srčanog ciklusa krv je usmerena iz pretkomora u komore, iz komora u aortu, odnosno plućnu arteriju. Usmeravanje krvi dešava se pomoću valvula (zalistaka), koji se ponašaju kao ventili. 

Valvule srca

Na ulasku i izlasku svake komore nalaze se valvule. One dozvoljavaju kretanje krvi samo u jednom pravcu. Zato krv ide uvek istim putem i ne postoji šansa za grešku. Stoga se krvni sistem zahvaljujući ventilima srca smatra savršenim. 

Srčani mišić

Na ulasku i izlasku svake komore nalaze se valvule. One dozvoljavaju kretanje krvi samo u jednom pravcu. Zato krv ide uvek istim putem i ne postoji šansa za grešku. Stoga se krvni sistem zahvaljujući ventilima srca smatra savršenim. 

Princip rada srca

Princip rada srca zasnovan je na trojakoj regulaciji: autoregulacija, nervna regulacija i krvna ili humoralna regulacija. 

Autoregulacija odnosi se na reakcije srca pri promeni količine krvi koja u njega dolazi. Kada se u srce tokom dijastole vraća veća količina krvi, rasteže se srčana komora. Tokom sistole koja sledi, rastegnuta komora se jače kontrahuje i ispumpava se veća količina krvi. To nam je jasan pokazatelj da komore mogu svu krv sa venske strane da prebace na atrerijsku stranu srca. 

Iz ovoga se nameće zaključak da je jačina pumpanja krvi veća ukoliko je veća količina krvi koja je utekla u srce, tj. količina ispumpane krvi zavisi od količine venskog priliva krvi. Ovaj zakon srčanog rada veoma je bitan, jer omogućava da obe strane srca imaju isti minutni volumen. 

Nervna regulacija odnosi se na uticaj simpatičkih i parasimpatičkih nervnih sistema. Naime, simpatički deluje stimulišuće na rad srca, povećava srčane frekvencije, snagu kontrakcija, nadražljivost srčanog mišića i brzinu sprovođenja nadražaja. Sa druge strane, parasimpatički sistem deluje totalno suprotno, pa se zato ova dva sistema nazivaju antagonističkim. 

Humoralna ili regulacija krvlju podrazumeva uticaj materija iz krvi na srčani rad. Najveći uticaj imaju hormoni i mineralne materije. Od hormona najbitniji su adrenalin i tiroksin i oni na srce deluju kao simpatički nervni sistem. Kada su u pitanju mineralne materije, posebno treba istaći kalijum i kalcijum. Povišena koncentracija kalijuma deluje kao parasimpatički nervni sistem, a kada dođe do izrazitog povećanja kalijuma, dolazi do srčanog zastoja u dijastoli.

Za prisustvo kalcijuma u srcu važi sve suprotno: povećana količina deluje stimulišuće, a baš ogromna količina dovodi do srčanog zastoja u sistoli. 

srce - osobine najvažnijeg organa kardiovaskularnog sistema

Već je navedeno da srce i mozak predstavljaju dva najbitnija organa u organizmu. Zato je nesumnjivo važno znati njegove osnovne karakteristike i princip rada. Osim za opštu kulturu, o srcu je korisno znati što više podataka i za svakodnevni život. Valjalo bi ovoj trostranoj piramidalnoj pumpi pomoći što se više može, jer je ona konstantno zaposlena, 24 sata, 7 dana u nedelji. Radi za nas bez pauze i odmora, nezavisno od naših aktivnosti. Čuvajte svoje srce!

Slično

Back to top button