Obrazovanje

Kako napisati seminarski rad po principima naučnog rada?

Da li ste se nekada našli pred dilemom kako napisati kvalitetan seminarski rad i time zadovoljiti zahteve profesora, ali i dobiti visoku ocenu? Verovatno je svako od nas bio u takvoj dilemi. Nakon toga smo verovatno prelistavali različitu literaturu koja govori isto, ali se oko nekih segmenata ipak ne usklađuje.

U narednom tekstu naučite kako da vaš rad ne liči na nesistematično razbacane misli na papiru pisane u jednom dahu, već neka bude naučno verifikovan. Imajte na umu da sve seminarske radove, eseje ili prikaze koje ste radili tokom studiranja, jednoga dana možete objaviti u domaćim, ali i inostranim naučnim časopisima. Iz tog razloga savladajte, na vreme, tehniku naučnog rada i neka vam pisanje seminarskih radova ne bude teret i obaveza, već zadovoljstvo i uživanje.

Ovi koraci ne odnose se samo na seminarske radove, već na sve vrste akademskih radova (diplomske, master radove, doktorske disertacije).

seminarski rad
Kako napisati seminarski rad po principima naučnog rada?

Koraci pre samog pisanja seminarskog rada

Pre samog pisanja seminarskog rada treba napraviti jednu vrstu „pripreme za seminarski rad“. Priprema obuhvata pet glavnih stavki:

Formulisanje i obrazloženje teme

Pre samog početka pisanja seminarskog rada prvi korak jeste pravilno formulisanje teme. Svaka tema mora da bude naučno zasnovana i mora imati naučnog učinka. To znači da u obrazloženju teme autor seminarskog rada mora dati razloge zbog kojih je odlučio da pise na datoj temi, ko je pre njega pisao o tome i šta novo želi postići svojim radom.

Sastavljanje radne bibliografije

Radna bibliografija predstavlja onu primarnu literaturu od koje autor kreće da istražuje svoju temu i iz koje izvlači izvode koji mogu biti u obliku parafraze ili doslovnog citiranja, ali uvek i pod obaveznim naznačenim parentezama. Profesor uglavnom prilikom podele tema za pisanje seminarskih radova upućuje na primarnu literaturu.

Kada krenete sa čitanjem primarne literaturu vrlo lako ćete doći i do sekundarne (u fusnotama ćete naići na radove drugih istraživača koji su se bavili tom temom) i sve te radove koje odgovaraju vašoj temi i koje možete iskoristiti svrstavate u konačnoj bibliografiji. Ukoliko profesor ne uputi na literaturu, ne oklevajte! Vrlo lako možete doći do radova, studija, knjiga, pogodnih za vaše istraživanje. Cobbis sistem je najbolji za pretraživanje literature. Ukoliko radite na temi poezije Milana Rakića onda u pretraživaču cobbis sistema upišite „Milan Rakić“ i pored njegovih radova izaći će i radovi drugih o njemu.

Biblioteke su takođe neizostavan deo u pretraživanju literature.

Nakon što ste pretražili primarnu literaturu možete krenuti sa čitanjem i zapisivanjem izvoda i metodoloških beležaka.

Metodološke beleške i izvodi iz primarne i sekundarne literature

Pod metodološkim beleškama podrazumevaju se naša tumačenja i mišljenja o  pročitanom. Metodološke beleške obično idu nakon izvoda iz literature kao svojevrni komentar. Uvek treba zapisati parentezu (ime i prezime autora, naslov knjige (studije, rada), godina izdanja, broj strana sa kojih smo preuzeli) nakon izvoda koji se ili doslovno citira ili parafrazira.

Evo primera:

  1. „Pojava nastanka teksta korišćenjem makar jednog najmanjeg segmenta . nekog ranijeg teksta svoje teorijsko određenje dobila je tek sredinom 20. veka i to radom Julije Kristeve i definisana je kao intertekstualnost“ (Anđelković 2019: 329). ————– Izvod iz literature. Pošto je u pitanju doslovno citiranje onda se izvod stavlja pod navodnike.

2. Možemo zaključiti da intertekstualnost u srednjem veku, odnostno, pre njenog definisanja, nije bila popularna među književnim stvaraocima. „Otkriće“ ili definisanje intertekstualnosti dovodi do novog načina pristupu književnim tekstovima, pa i značenjima, koja se nakon utvrđivanja citiranih mesta, menjaju i stvaraju jedno sasvim novo polje tumačenja. ————————————————————Metodološka beleška

Koncept rada

Nakon izvoda iz primarne i sekundarne literature idemo na sastavljanje koncepta rada. Koncept rada podrazumeva sadržaj seminarskog rada.

Sastavljanje konačne bibliografije

Pošto se tokom čitanja primarne literature dolazi do otkrića novih radova radna bibliografija se širi. Konačna bibliografija obuhvata radnu bibliografiju + novu literaturu do koje se istraživanjem došlo, ali i oduzimanjem one literature iz radne bibliografije koju nismo iskoristili.

Drugačije rečeno, konačna bibliografija obuhvata literaturu koju smo citirali.

Pisanje seminarskog rada

Sastavljanjem „pripreme za seminarski rad“ pola posla je rešeno!

Sve što je ostalo jeste pisanje seminarskog rada koje će ići prema konceptu koji je napravljen. Spajanje metodoloških beležaka, izvoda iz primarene i sekundarne literature dovešće vas do prve verzije seminarskog rada koju bi  trebalo stilski, pravopisno i gramatički urediti – lektorisati.

seminarski rad
Kako napisati seminarski rad po principima naučnog rada?

Srećno!

Slično

Back to top button