ObrazovanjeGramatika

Pridevi u srpskom jeziku

Šta su to pridevi u srpskom jeziku?

Pridevi u srpskom jeziku su promenljive, nesamostalne odredbene reči koje stoje uz imenice da označe osobine bića, predmeta i pojava, i time ih bliže određuju.

Primeri: mlad čovek, lepa devojka, ružno pače

Pridevi razlikuju sledeće kategorije: rod, broj, padež, vid i komparaciju ili poređenje.

Kao nesamostalne reči, kako stoji u definiciji, pridevi dobijaju oznake roda, broja i padeža zavisno od imenica uz koje stoje. Tako će pridev koji stoji uz imenicu muškog roda u nominativu jednine dobiti isti oblik za rod, broj i padež: hrabar čovek, hrabra žena, hrabro dete.

Kada upolovite u vale morfologije srpskog jezika najpre ćete se susresti sa vrstama reči i dobro poznatom podelom na promenljive i nepromenljive, a zatim doći do prideva. Nismo ni svesni koliko u razgovornom stilu koristimo prideve.

U narednom tekstu saznajte sve o ovoj promenljivoj vrsti reči i učinite svoju morfološku analizu rečenice lakšom i zanimljivijom.

Bez obzira na to koje značenje ima pridev (videćemo kasnije podelu prideva po značenju), svaki pridev ima oblike za tri roda (muški, ženski i srednji), dva broja (jedninu i množinu) i oblike za označavanje padeža, isto onoliko koliko imaju imenice uz koje stoji.

pridevi u srpskom jeziku
Pridevi u srpskom jeziku

Pridevski vid

Pridevski vid može biti određeni i neodređeni. Određeni vid odnosi se na duže oblike prideva (zeleni kamion), a neodređeni vid na kraće oblike prideva (zelen kamion).

Dok se oblici neodređenog i određenog vida kod prideva u muškom rodu razlikuju po završetku, u ženskom i srednjem rodu vizuelno nema razlike između jednog i drugog vida, ali se pri izgovoru zapažaju razlike koje su česte u akcentu.

U neodređenom vidu krajnji samoglasnici su i u ženskom i u srednjem rodu kratki, dok su u određenom vidu ti samoglasnici redovno dugi. Postoje izuzeci kada opisni pridevi imaju samo određeni vid, npr. žarki, sinji, jarki, mali itd.

Takodje, samo oblik određenog vida imaju u obliku nominativa pridevi koji imaju posesivno značenje: narodno, kućni, jezički, stomačni i sl. Samo oblike neodređenog vida imaju posesivni pridevi koji se završavaju na –ov, -ev i –in: Jankov, bratov, stričev, Milošev, tetkin, tatin itd.

Komparacija (poređenje) prideva

Još jedna osobina prideva po kojoj se razlikuju od ostalih vrsta reči jeste poređenje ili komparacija. To su posebni oblici za označavanje različitih stepena kakvoće koja se njiima označava.

Sa dvadeset je bila lepa, sa dvadeset i pet lepša, a sa trideset najlepša.

Vidimo da je osobina u dvadesetoj godini osobe o kojoj se govori pozitivna, što znači da je ima, zbog toga se ovaj oblik prideva zove pozitiv.

Prvi stepen poređenja predstavlja istu osobinu koju poseduje, ali u većem stepenu, i taj stepen poređenja naziva se komparativ. Drugi stepen poređenja jači je i od komparativa i on se naziva superlativ.

Način na koji se dobija komparativ prideva jeste dodavanje nastavka na osnovu prideva, a nastavci mogu biti –ji, -iji i –ši. Superlativ se pravi dodavanjem rečce naj ispred oblika komparativa.

U srpskom jeziku javljaju se četiri prideva koji nemaju gorenavedenu komparaciju, već imaju odstupanje od klasičnog poređenja i u gramatici se nazivaju „pridevi sa nepravilnom komparacijom“. To su pridevi: dobar, zao, malen i velik.

Komparacija ovih prideva dobar je: dobar – bolji – najbolji; zao – gori – najgori; malen – manji – najmanji; velik – veći – najveći. Komparaciju prideva imaju samo opisni pridevi.

pridevi u srpskom jeziku
Pridevi u srpskom jeziku

Podela prideva

Kriterijum po kome se dele pridevi jeste značenje. Prema značenju razlikujemo sledeće vrste prideva:

  • Opisni ili kvalitativni pridevi – označavaju osobine pojmova uz čija imena stoje, odnosno njihovu kakvoću, npr. plav, crven, mlad, nov, dobar, hrabar itd.
  • Prisvojni ili posesivni pridevi – označavaju da pojam uz čije ime stoje pripada onome što znači imenica od koje su izvedeni, npr. očev, majčin, Markov, dečji, evropski itd.
  • Gradivni pridevi – označavaju da je pojam uz čije ime stoje od onoga što znači imenica od koje su izvedeni, npr. zlatan, peščani, drven, olovni, vazdušni itd.
  • Pridevi vremenskog odnosa – pridevi koji označavaju vreme na koje se odnosi pojam označen imenicom uz koju pridev stoji, npr. danađnji, sutrašnji, prošlogodišnji itd.
  • Pridevi prostornog odnosa – oni pridevi koji označavaju mesto tj. prostor na koje se odnosi pojam označen imenicom uz koju pridev stoji, npr. donji, gornji, levi, ovdašnji itd.
  • Pridevi druhih odnosa – pridevi koji označavaju da su pojmovi uz čija imena stoje u mnogim odnosima sa onim što imenica uz koju stoje znači, npr. u odnosu namene: stočna pijaca, zdravstveni karton, boravišna taksa, ili u odnosu poticanja: putna groznica.

Saveti za analizu prideva

Kada ste odredili prideve i odvojili ih od ostalih vrsta reči onda najpre odredite rod, broj i padež prideva. Rod, broj i padež prideva isti je kao i rod, broj i padež imenice uz koju pridev stoji.

Sledeći korak jeste određivanje pridevskog vida (određeni ili neodređeni), a zatim stepena poređenja ukoliko postoji. Na kraju odredite i vrstu predeva prema značenju.

Vi to možete! Srećno!

Primer analize imenice i prideva

Na plavome nebu…Nebu – imenica,

  •             Rod: srednji
  •             Broj: jednina
  •             Padež: lokativ
  •             Vrsta prema značenju:   Zajednička
  •             Vrsta prema formi:   2. Stevanovićeva vrsta

Plavome – pridev

  •                   Rod: srednji
  •                   Broj: jednina
  •                   Padež: lokativ
  •                   Pridevski vid: odredjeni
  •                   Komaracija: Nema stepena poređenja/pozitiv
  •                   Vrsta prema značenju: opisni

Pogledajte još i nepromenljive vrste reči u srpskom jeziku!

Izvori: Živojin Stanojčić, Ljubomir Popović. Gramatika srpskog jezika, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1995, str. 83 – 90.

Preporučujemo da pročitate:

Slično

Back to top button