Psihologija

Strpljenje

Današnji svet se kreće ubrzano, a strpljenja je sve manje. Naučili smo da očekujemo instant gratifikaciju. Trenutno zadovoljenje potrebe je često samo na klik udaljenosti od nas i mi svesrdno koristimo prednosti umreženog sveta. Logika takvog sveta je da od nas očekuje trenutnu akciju. Međutim, koliko je to zaista dobro za nas i koliko nam pomaže da ostvarimo svoje ciljeve? Da li je strpljenje zaboravljena vrlina i kako da je povratimo?

Šta je strpljenje?

Strpljenje je vrlina sa kojom spremno podnosimo sve izazovne životne okolnosti. To je sposobnost da čekamo, da trpimo, da ne posustajemo pred izazovima. Edmun Berk je rekao: „Strpljenje će postići više od snage.“ U daljem tekstu govorićemo više o snazi koju ima strpljenje da nam pomogne da vodimo kvalitetniji život.

Strpljenje donosi uspeh

Bendžamin Frenklin je rekao: „Onaj ko je strpljiv, može imati šta god poželi.“ Ova misao možda ne zvuči popularno u današnje vreme. Ali, da li je ona zaista zastarela? Naravno da nije. Mada strpljenje u svetu koji se ubrzano kreće, naizgled nije na ceni, činjenica je da su istinski strpljivi ljudi oni koji uspevaju da postignu uspeh. Nekada nam možda deluje da je nečiji uspeh rezultat sreće i povoljnih okolnosti. To može biti slučaj, ali češće se radi o setu određenih vrlina koje osoba poseduje. Jedna od najznačajnijih među njima je strpljenje.

Šta stoji iza velikog uspeha?

Iza velikog uspeha stoje godine marljivog rada. Sve te godine su sa sobom nosile izazove, neuspehe, brojne situacije koje bi svakoga pokolebale. Istinski uspešni ljudi savladavaju ove izazove zbog toga što umeju da odlože zadovoljstvo. Oni su strpljivi. Nisu odustali posle jednog ili pet ili dvadeset neuspeha. Nastavili su dalje, u potrazi za načinom koji će biti uspešan. U međuvremenu, trpeli su poraze i uspravljali se nakon svakog od njih. Aristotel je rekao: „Strpljenje je gorko, ali mu je voće slatko.“ Ono potrazumeva trpljenje teskobe radi ubiranja plodova marljivog rada u budućnosti

Kako strpljivo ići ka cilju?

Korisno je udaljiti se od majndseta koji nam nameću reklame, obećavajući brza rešenja. Potrebno je dozvoliti realističnom mišljenju da prevlada, potrebno je ponekad se spustiti na zemlju. Kada imamo cilj, samo strpljivim radom na njegovom ostvarenju možemo da ga dosegnemo. Treba učiti od ljudi koji su već postigli ono ka čemu mi težimo. Razgovarati s njima. Čitati ono što su oni čitali. Slušati ih o izazovima sa kojima su se susretali i kako su ih prevazilazili. Spremiti se na trnovit put. Ovo nam neće dati kompletan plan rada, ali će nam pomoći da imamo jasniju predstavu o onome šta je potrebno da bismo postigli ono što želimo.

Učenje iz grešaka

Potrebno je suočiti se sa izazovima i raditi na najboljem rešenju. Moguće je da će nam biti potrebno više rada i da ćemo više puta praviti greške, ali te greške treba koristiti za učenje i napredovanje. Svaki sledeći pokušaj rešavanja problema biće bliži rešenju. Ovo je sastavni deo svakog poduhvata koji nije jednostavno, instant zadovoljenje potrebe, već strpljiv rad na ostvarenju važnog cilja.

Šta nam strpljenje daje?

Šta nam strpljenje daje? Pre svega, daje nam smirenost. Ukoliko naučimo da ne odustajemo nakon prve ili desete prepreke, naučićemo da zadržimo pribranost i fokusiranost. To će nam dati značajnu prednost u odnosu na one koji lako odustaju. Džefri Čoser je rekao: „Strpljenje je osvajačka vrlina.“

Strpljenje ima i zaštitni efekat. Kada smo strpljivi, neuspeh neće delovati kao kraj sveta. Neuspesi ne predstavljaju više tako snažan emocionalni teret. Kada znamo da samo treba da nastavimo da se trudimo i da učimo iz svojih grešaka, zaštitili smo sebe od teških emocionalnih padova.  

Strpljenje se uči

Međutim, strpljenje ne može da se nauči preko noći. Ono je kao mišić, potrebno je da se stalno vežba. Vremenom, gradimo strpljenje koje će biti sve jače. Što smo duže strpljivi, možemo više i da izdržimo. Isto je kao i sa vežbanjem mišića.

Kada naiđemo na teškoće u životu, sticaj okolnosti će nas naučiti da budemo strpljivi. Potrebno je iskusiti teške trenutke da bi se strpljenje naučilo. Ali, i bez toga, možemo raditi na vežbanju svog strpljenja tako što ćemo se svakodnevno suočavati sa izazovima i nastavljati dalje nakon svakog pada. Strpljenje je veština koja može da se nauči.

Biti strpljiv sa sobom

Najvažnije je da znamo da treba da budemo strpljivi sa sobom. Stvari se neće baš uvek odvijati po planu. Ponekad ćemo doživeti neuspeh. Ponekad ćemo odustati zbog straha. Ponekad ćemo biti zbunjeni i nećemo znati šta želimo. Nekad ćemo raditi stvari za koje znamo da ne treba da ih radimo. I sve ovo ćemo ponoviti verovatno više od jednog puta.

Ne treba sebe mučiti zbog toga što nismo savršeni i ne ide nam sve baš onako kako smo zamislili. Umesto toga, najbolje je biti pametan i strpljiv sa sobom. Dati sebi vremena za razvoj i učenje. Vratiti se i nastaviti koračanje ka cilju.

Slično

Back to top button