PsihologijaKorisni savetiObrazovanjePorodicaZdravlje

Deca na internetu ~ mali ekrani, veliki neprijatelji

Svi roditelji ovoga sveta će se složiti sa tvrdnjom da nije lako odvojiti decu od malih ekrana, bilo da govorimo o deci predškolskog uzrasta, školskog ili tinejdžerima. Današnji svet, koji je nemilosrdan prema roditeljima, nimalo ne olakšava situaciju, roditelji puno rade, prošlo je vreme kada su majke bile kod kuće i brinule o deci, dostupni su kanali koji danonoćno emituju crtane filmove, sve aplikacije su na dohvat ruke. Nedostatak vremena onemogućuje roditeljima da u potpunosti kontrolišu vreme koje mala deca i tinejdžeri provode na internetu.

deca na internetu ~ mali ekrani, veliki neprijatelji

Deca odrastaju u svetu koji se mnogo razlikuje od sveta od pre nekih dvadeset godina. Klikere, salvete, lastiš zamenili su ekrani, miševi i tastature. Deca retko izlaze napolje da igraju košarku, fudbal ili neku drugu igru, umesto toga druženje se preselilo online. Pojavom interneta mnoge stvari su olakšane, informacije su nam na dohvat ruke, tu su mnoge prednosti, ali kada u istu rečenicu stavimo decu i internet, koliko interneta je previše?

Deci uzrasta ispod dve godine uopšte se ne preporučuje gledanje u male ekrane. Ipak, u svetu je trend da se deca uzrasta od jedne godine imaju tablet ili telefon koji će služiti za njihove potrebe.

Današnji roditelji su često iscrpljeni i kada dođu kući žele samo malo mira, a to jedino mogu postići tako što deci upale crtani film i tako popiju kafu na miru ili sagledaju omiljenu seriju. Tinejdžeri su ista priča u drugom pakovanju, na njih roditelji imaju manje uticaja samim tim što su zreliji i ne zavise u potpunosti od roditelja.

Čest je slučaj da deca pola noći provedu na internetu, ujutru su iscrpljena i nenaspavana, te kasne sa gradivom u školi iz prostog razloga što su umorni. Razna istraživanja i stručnjaci govore da današnja deca previše vremena provode pred malim ekranima. Ta činjenica je sama po sebi problem, ali postoji niz nuspojava koje nisu nimalo bezazlene.

Ubrzani razvoj mozga kod dece

Razni nadražaji u dečjoj okolini utiču na razvoj mozga u najranijoj dobi. Nedostatak nadražaja ili prevelika izloženost nadražajima imaju negativan efekat na razvoj mozga. Dokazano je da preterano sedenje pred ekranom (bili to crtani filmovi ili video igrice) utiču na frontalni korteks (prednji deo kore mozga) i povećavaju nivo dopamina. Dopamin je hemijska supstanca koja podiže dobro raspoloženje. Isti efekat ima kokain. Deca koja su preterano izložena ekranima imaju problema sa nedostatkom pažnje, teže im je da savladaju gradivo u školi, preterano su impulsivni i kasne u kognitivnom razvoju.

Kašnjenje u razvoju

Dok gledaju u ekran, nijedan mišić u telu nije aktivan, sem nekoliko mišića šake ako igraju igrice, ali to je za mladu osobu nedovoljno. U ljudskoj prirodi je da se kreće, čovek je radoznalo biće, a vreme koje provedu pred malim ekranima to isključuje. Kretanjem se mozak podstiče na logičko zaključivanje, povećava se sposobnost učenja, što je neophodno za mlado biće, dete mora da misli, tako se mozak razvija. Fizička neaktivnost dovodi dovodi do raznih problema kao što su kašnjenje u razvoju i samim tim smanjuje se napredak u obrazovanju.

Zračenje

Mobilni telefoni su 2011. godine klasifikovani kao pretnja 2B nivoa. To znači da  su mobilni telefoni i svi uređaji koji se mogu povezati na bežičnu mrežu potencijalno kancerogeni.

Dečji mozak je dosta podložniji tom zračenju jer je još uvek u fazi razvoja. Zračenja iz mobilnih telefona dublje prodiru u dečje lobanje jer su one tanje nego lobanje odrasle osobe. Dok se koristi, telefon treba udaljiti od glave koliko je to moguće, a ne preporučuje se da telefon nosimo u prostoriju u kojoj ćemo spavati, a to je čest slučaj kod tinejdžera.

Digitana demencija kod dece

U crtanim filmovima i video igrama sadržaji se brzo smenjuju i kreću se neverovatnom brzinom. Mozak deteta i mlade osobe još nije evoluirao i ne može da obradi toliki broj informacija u kratkom vremenu. To je preveliki stimulans koji za posledicu ima otežano pamćenje. Dečji mozak ne može tako brzo da odvoji bitno od nebitnog te stvara novi svet koji nema veze sa realnošću.

Gojaznost i deca

Sve više dece i mladih imaju problema sa gojaznošću. Tome najviše doprinose vreme provedeno ispred malih ekrana i nezdrava ishrana. Posledice takvog načina života su opšte poznate, preterana težina predstavlja visok rizik za dijabetes i rani srčani udar. Zbog svega toga skraćuje se očekivani životni vek kao i kvaliteta života

Poremećaj u spavanju

Vreme provedeno pred malim ekranima negativno utiče na kvalitet sna. Deca su podložnija uticajima pa često zbog digitalnih sadržaja imaju noćne more, često se bude i sklona su mesečarenju. Svi ovi poremećaji u spavanju su u sve dramatičnijem porastu.

deca

Mentalne bolesti dece

Stručnjaci beleže porast broja dece koja boluju od depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje, autizma i psihoze. Sve veći broj tinejdžera ima problematično ponašanje, a navedene bolesti se dovode u vezu s vemenom provedenim ispred malih ekrana. Psiholozi upozoravaju da je svaki sat proveden pred malim ekranima korak bliže ka depresiji.

Agresija

Deca se rano upoznaju sa pojmom empatije. Empatija se najbolje razvija i uči u interakciji sa vršnjacima. Vreme provedeno ispred malih ekrana ima suprotan efekat. Dok vode digitalne razgovore, deca ne vide reakciju osobe kojoj su uputili pogrdne, uvredljive reči. Sa druge strane, to se često pogubno odražava na onoga kome je upućeno. U svetu je u porastu digitalno nasilje. Ono se definiše kao ponašanje koje se ponavlja i ima za cilj da uplaši, naljuti ili osramoti žrtvu.

Deca koja previše vremena provode u digitalnom svetu uživaju novu stvarnost, potpuno novi svet. Zato često imaju iskrivljenu sliku o svetu i društvu koje ih okružuje. Takva deca svet zamišljaju boljim ili gorim od onakvog kakav jeste, u zavisnosti od toga kakvom sadržaju su izloženi.   

Slično

Back to top button