Obrazovanje

Jezici i njihov nestanak ~ zašto jezici nestaju?

Čini se da nismo svesni situacije da su neki jezici danas na granici iščezavanja i nestajanja, kao i da su mnogi već nestali. Iz tog razloga bi trebalo da osvestimo ovu činjenicu i da ukažemo na značaj čuvanja i manjinskih i svih svetskih jezika. Svaki jezik sâm po sebi predstavlja riznicu kulture, istorije i tradicije nekog naroda.

Učenje samo dominantnih stranih jezika

Očigledno je da se danas posebno podstiče učenje stranih jezika. Posebno je izraženo kod onih jezika koji su ,,najkorišćeniji”, odnosno imaju dosta govornika u svetu. Akcenat se stavlja na to kako što brže, bolje ili najlakše naučiti određeni strani jezik. Međutim, malo se govori o značaju nekog stranog jezika koji nije toliko popularan ili dominantan, tj. koji nema puno govornika. Moramo naglasiti da je veoma važno da naučimo da cenimo sve jezike na planeti. Otprilike oko 6000 jezika se trenutno govori na svetu, uz posebnu kulturu njihovih autohtonih govornika. Kako bismo bili svesniji situacije o mogućnosti nestanka jezika, moramo se najpre upoznati sa mogućim uzrocima nestanka manjinskih jezika. Takođe, bitno je suočiti se i sa razlozima zašto je bitno sačuvati sve te jezike koji su u velikoj opasnosti da nestanu.

jezici

Zabrinjavajući podaci

Devedesetih godina 20. veka javnosti su predstavljeni zabrinjavajući podaci: od oko 6000 preostalih jezika na svetu, veoma je verovatno da će polovina njih nestati tokom 21. veka. Ovaj procenat nestajanja jezika je višestruko veći od svih prethodnih zabeleženih u istoriji. Ovi podaci su zaista alarmantni, te treba da utiču na širu populaciju da razvije svest o jezicima. To bi, dakle, istovremeno podrazumevalo da se što više probudi interes javnosti za postojeću jezičku raznolikost, kako bi svi jezici sveta bili doživljavani ravnopravno.

Iz tog razloga, mi ćemo najpre spomenuti i osvestiti moguće uzroke nestanka, odnosno smrti nekog jezika. Tako možemo govoriti o sledećim uzrocima: ratovima, prirodnim katastrofama, bolestima, ekonomskom pritisku, kulturnom prestižu, dobrovoljnoj promeni, ili mešovitim brakovima. 

Ratovi, kolonizacije i jezici

U istoriji, ali i u današnje vreme, mnogi ratovi i kolonizacije su imale (i imaju) veliki uticaj na nestajanje jezika. Ova okrutna vrsta nasilja može učiniti da, s jedne strane, autohtoni govornici određenog jezika fizički nestanu. Dešavalo se i da potlačeni zamene svoj maternji jezik za jezik osvajača, koji se u većini slučajeva potpuno razlikuje od njihovog. Na ovaj način oni se uklapaju i stapaju u drugu kulturu, prilagođavajući svoj jezik i običaje nametnutom jeziku i kulturi.

Jasan primer ovog fenomena je osvajanje Amerike. Mnogi autohtoni indijanski jezici i kulture nestali su zajedno sa smrću njihovih izvornih govornika, tako brzo da se i danas raspravlja o posledicama kolonizacije američkih naroda. O ovom fenomenu se čak govori kao o određenoj vrsti ,,jezičkog genocida”. Poznato je i da su u to vreme  Evropljani doneli mnoge bolesti koje su bile fatalne za imunološki sistem Indijanaca i prouzrokovale njihovu smrt, a kao što smo već pomenuli, smrću izvornih govornika dolazi i smrt njihovog jezika. To je transparentan pokazatelj da je smrt domorodačkog indijanskog stanovništva imala direktan i neizbežan uticaj na izumiranje njihovih jezika.

Mešoviti brakovi

Treba dodati da su mešoviti brakovi između Španaca koji su stigli na američki kontinent i žena Indijanki prouzrokovali da njihova deca slabo i nedovoljno poznaju i govore jezike svojih majki. Oni su postali manjinski, te su tako indijanski jezici postali podređeni španskom, koji se brzo širio po svim osvojenim teritorijama. U današnje vreme, naučnici i lingvisti su došli do zaključka da je opstanak jezika ugrožen kada ga deca više ne uče kao maternji jezik. 

jezici

Jezici u opasnosti danas

Prema podacima UNESKO-a, koji poseduje informacije o položaju i situaciji ugroženih jezika, danas u svetu postoji oko 2500 jezika koji su u opasnosti da nestanu. Među državama sa najugroženijim (manjinskim) jezicima danas, Meksiko se nalazi u vrhu liste. Sa ukupnim brojem od oko 150 ozbiljno ugroženih jezika, Meksiko se ističe među državama Latinske Amerike. Problem jezika koji su u opasnosti od nestajanja, pored Meksika, imaju i Kolumbija (68), Peru (62) i Bolivija (39 jezika).

jezici

U prilog ovoj činjenici govore i podaci koji se odnose na smanjenje broja autohtonih stanovnika, indijanskih potomaka. Naime, u odnosu na ukupno stanovništvo, sredinom XIX veka, 60% meksičkog stanovništva bilo je starosedelačkog, indijanskog porekla. Do kraja tog veka samo 26%, a popisom iz 2005. godine – samo 7%. Ovaj pad broja starosedelaca direktno je povezan sa gubitkom broja govornika njihovog maternjeg jezika. Takođe je i pokazatelj da će potencijalno njihov jezik u skorijoj budućnosti biti u velikoj opasnosti od nestajanja.

Ekonomski aspekti 

U današnje vreme se misli da su veće mogućnosti u životu ako se nauči određeni jezik koji je popularan ili ima veliki broj govornika. Ako ovi ljudi, učeći određeni strani jezik, napuste svoju zemlju u potrazi za boljom budućnošću, i venčaju se u inostranstvu sa osobom koja je govornik tog stranog jezika, u naredne dve generacije potomaka izvorni, maternji jezik osobe koja je otišla u inostranstvo biće zaboravljen i neupotrebljivan u njegovoj porodici, te samim tim i potencijalno ugrožen.

Ovo objašnjava to da su određene posledice moderne ekonomske krize naterale ljude da napuste svoje domovine i emigriraju u druge, veće i razvijenije države. Na taj način mnogi ekonomski aspekti utiču na zanemarivanje maternjeg jezika u korist drugih, šire rasprostranjenih i više upotrebljivanih jezika.

Političke ideologije i kulturni prestiž

Očigledno je da je danas odnos broja jezika i identifikacija govornih etničkih zajednica koje ga koriste u direktnoj korelaciji sa političkim ideologijama. Moderna politika, sa svojim ekonomskim pritiskom i evidentnim nametanjem određenog kulturnog prestiža, ima veliki uticaj na postepeno nestajanje nekih jezika. Kulturni prestiž posebno je istaknut među trenutnim političkim ideologijama i povezan je sa aspektom ekonomskog pritiska. U današnje vreme smatra jednim od najvažnijih i najjačih efekata za nestajanje manjinskih jezika. Čim neki strani jezik stekne prestiž i kulturna ili ekonomska elita počne da ga koristi, neophodno je da prođe malo vremena da se učenje tog stranog jezika pomeri ka geografskoj i kulturnoj periferiji. Deca ubrzo prestanu da uče svoj maternji jezik u korist spoljnog stranog jezika. Danas je to posebno slučaj sa engleskim jezikom.

Dokumentovanje i arhiviranje manjinskih jezika

Zbog svih mogućih uzroka i razloga koji direktno ugrožavaju postojanje jezika, lingvisti se trude da dokumentuju raznolikost svetskih jezika. Poseban akcenat je na čuvanju onih manjinskih koji su na ivici opstanka. Zato pišu i prave rečnike, beleže priče, kulture i tradiciju tih naroda. Takođe, prevode sei njihova usmena dela, sa namerom da ljudi upoznaju, razumeju i cene određene običaje i rituale manjisnkih naroda. Sve to može pomoći da ovi jezici budu revitalizovani u nekom trenutku u budućnosti, jer se danas, zahvaljujući tehnologiji beleži nekoliko primera jezika koji su oživeli, čak i nakon što su izumrli

jezici

Kako da sačuvamo jezike u opasnosti?

Dokumentovanje i arhiviranje manjinskih jezika zvuči veoma ohrabrujuće. Ne treba gubiti nadu u to da ćemo sutradan ipak uspeti da izbegnemo nestanak pojedinih jezika, makar i revitalizacijom istih. Neosporno je da zbog uticaja politike, oružanih sukoba i nedostatka podrške nacionalnim vlastima, jezici trpe ugroženost i u opasnosti su da nestanu. Moramo biti svesni te činjenice, ali i uticati na to da i druge ljude osvestimo. Tako možemo doprineti tome da se manjinski jezici sačuvaju od nestanka. Istovremeno, cilj je sačuvati sve te jedinstvene, postojeće reči, različito izgovorene na različitim svetskim jezicima.

RešiLako.com

Dipl. filolog i student master akademskih studija književnosti

Slično

Back to top button