ObrazovanjeGramatika

Kako je nastao jezik ? Nastanak i evolucija jezika

Jedno od veoma važnih pitanja koje u lingvistici još uvek nema konačan i najtačniji odgovor jeste – kako je nastao jezik? Kada se osvrnemo i pogledamo, mnoge naučnike do sada interesovalo je pitanje o postanku i poreklu jezika, kada je ljudska vrsta počela govoriti, kako se to dogodilo i na kom jeziku? Odgovori na ta pitanja i danas nam nisu do kraja poznati.

To da je pitanje o poreklu jezika oduvek zanimalo ljude svedoče brojni mitovi i legende iz raznih kultura koje govore o postanku jezika. Tako je u srednjem veku vladalo popularno biblijsko mišljenje o postanku raznih jezika kao o božjoj kazni zbog gordosti ljudi, poznato kao mit o Vavilonskoj kuli. Ali, da li savremena lingvistika priznaje ovaj odgovor na pitanje o nastanku jezika?

Poreklo jezika?

Poreklo jezika prvi put se u zapadnoj tradiciji spominje u Knjizi Postanka. U njoj se za jezik govori kao o posebnoj sposobnosti koju je Bog dodelio ljudima. Sve do 20. veka svaka ideja o postanku jezika bila je ograničena kontekstom tog biblijskog viđenja, što je znatno ograničilo filozofska razmišljanja. Na mnoge aspekte ovog pitanja nauka ni do danas nije dala određene odgovore, ali je bar čvrsto zakoračila tim putem. Naučna istraživanja su sa izvesnom sigurnošću potvrdila da je pre oko milion godina nastao prvobitni,  primitivni jezik kod Homo erectusa. Međutim još kod Homo habilisa javila se sposobnost razmišljanja. Na taj način došlo je do razvoja mozga što je stvorilo preduslove za nastanak jezika.

Sada već možemo naslutiti u kom vremenu se nalaze koreni prvobitnog jezika, ali to nije bilo dovoljno da se da odgovor na naše pitanje.

U skorije vreme bilo je pokušaja da se dođe do odgovora upoređivanjem jezika razvijenog sveta sa jezicima primitivnih sredina, a onda i govora odraslih sa govorom dece.

Glavne poteškoće ovog problema proističu iz nedostatka dovoljnih istorijskih podataka. Kada se vratimo oko 1 milion godina ranije imamo samo neke antropološke i arheološke nalaze (oruđe, lobanje…). Oni nam dopuštaju samo saznanje o postojanju moći govora, ali ne i konkretne odgovore o nastanku  jezika. Takođe, ne saznajemo ništa o njegovim oblicima, stepenu ispoljavanja i njegovoj filogonezi (filogoneza: istorijski – dijahronijski razvoj jezika u govornim zajednicama). Iz epoha koja prethode pismu možemo samo ponešto da naslućujemo, ali nam nedostaju čvrsti i opipljivi dokazi.

Snažan podsticaj naučnom pristupu ovom problemu dala je tek Biološka teorija evolucije živog sveta, a posebno čoveka. Tu se navodi da se ni evolucija ljudskog bića ni razvoj jezika ne mogu objasniti jedno bez drugog. Jezik je star koliko i sam čovek.

Pretpostavlja se da je Homo sapiens prvi posedovao neku vrstu moći govora. To znači da je to vremenski period od pre sto hiljada godina.

Nije tačno precizirano kada i gde je nastao prvi govor. Iz sadašnjih naučnih istraživanja i razmerama ovog problema misli se da je to bilo između istorijskog i praistorijskog razvoja čoveka. Postavlja se pitanje zbog čega ljudi ne prihvataju u potpunosti biblijski odgovor o nastanku jezika?

Jednostavno rečeno, zato što se on kosi s određenim teorijama o nastanku jezika. Neki lingvisti kažu da se jezik nije pojavio odjednom na različitim mestima već se razvio iz jednog zajedničkog pra-jezika. Drugi pak tvrde da se zasebno razvilo nekoliko različitih jezika, na različitim mestima. Tako su nastajale brojne teorije, ali tačnog odgovora nije bilo. Tecumseh Fitich, profesor na Univerzitetu u Beču u knjizi Evoluciji jezika (Evolution of language) kaže da postoje dve osnovne struje. Prvu čine Continuity theories – bazirane na shvatanjima da je jezik suviše kompleksna stvar da bi se mogao pojaviti odjednom u svojoj finalnoj formi. Morao je evoluirati iz ranijih prajezičkih sistema.

Druga struja Piscontinuity theories – baziraju se na suprotnoj ideji. Ljudski jezik toliko sprecifičan da se ne može porediti ni sa čim što postoji u životinjskom svetu. Smatraju da se, kao takav, morao pojaviti iznenada tokom ljudske evolucije.

Jedna od teorija o postanku jezika bila je onomatopejska teorija Johanna Gettfrleda Herdera iz 1772. godine. Ona govori da reči imaju poreklo u onomatopeji, odnosno oponašaju zvukove iz prirode. Iako se danas ova teorija čini apsurdnom, u kontekstu svog vremena ona predstavlja inovativan primer hipoteze o postanku jezika (Fitch 2010). Chomsky u svojoj hipotezi govori da jezik nije nastao prirodnom selekcijom već predstavlja egzaptaciju – pretpostavlja da je prvo došlo do povećanja mozga, a zatim se na tom temelju razvila sposobnost govora. Pinker i Bloom (1990) nasuprot tome ističu da je do razvoja jezika došlo prirodnom selekcijom. 

Takođe, među našim lingvistima i populacijom vladaju različita mišljenja, a to su da je filogoneza ostvarena istovremeno u različitim grupacijama, a drugo mišljenje jeste da je ona najpre započeta kod jedne grupe čovekolikih bića, a da se onda proširila kod ostalih.

Nakon nekoliko pomenutih teorija vredno je pomenuti i razloge zbog čega je nastao jezik.  O razlozima koji su doveli do razvitka jezika takođe su mišljenja među naučnicima podeljena, ali najzastupljenija su ova tri:

1.         Jezik se razvio zbog prirodne selekcije.

2.         Jezik se razvio iz socioloških potreba.

3.         Jezik se razvio iz komunikativnih potreba.

Jezik se razvio zbog prirodne selekcije – smatralo se da je onaj koji govori bio privlačniji u odnosu na druge.

Jezik se razvio iz socioloških potreba – kako je ljudska zajednica bivala sve veća i veća raniji metodi secijalen interakcije nisu se mogli više primenjivati, pa je došlo do potrebe za jezikom, kao socijalnom interakcijom između ljudi.

Jezik se razvio iz komunikativnih potreba – neke stvari se više nisu mogle izražavati gestom i krikom i rešenje je nađeno u govoru, a takođe i zbog bolje, uspešnije organizacije i sproveđenja lova.

Jedino što sa sigurnošću možemo govoriti jeste da je jezik nastao u društvu, stvorili su ga obični ljudi i iz neke potrebe, a o tome govori i Ivan Klajn u delu Razgovori o jeziku koji kaže „Jezik nije logičan. Kako bi i mogao da bude? Nisu ga stvorili kompjuteri ni filozofi već obični ljudi“. U svakom slučaju, teorija o postanku jezika je mnogo, a odgovori leže predaleko u prošlosti da bismo ih, možda, i nekada mogli sasvim razumeti.

Izvori: Ranko Bugarski. Uvod u opštu lingvistiku, Beograd, 2003.

Slično

Back to top button