Zdravlje

Krv – sve što bi svršeni srednjoškolac trebalo da zna o krvi

Krv je tečnost koja zahvaljujući srčanom radu i elastičnosti krvnih sudova bez prestanka teče kroz čitav organizam, čime omogućuje povezivanje svih organa međusobno i održavanje vitalnih funkcija organizma. 

Uloga krvi 

Svakom učeniku još tokom osnovnoškolskog obrazovanja postane jasno da krv ima dosta složenih i važnih funkcija. Najbitnija je sigurno da svaku ćeliju, kao osnovnu gradivnu i funkcionalnu jedinicu organizma, održava u životu. Krv služi kao ′prevozno sredstvo′ kojim se kiseonik transportuje od pluća do tkiva i organa, a u obrnutom smeru ′putnik′ je ugljen-dioksid. Ovakva funkcija naziva se respiratorna. 

krv - sve što bi svršeni srednjoškolac trebalo da zna o krvi

Krvlju se, takođe, prenose i određeni hranljivi sastojci iz digestivnog trakta do nekih organa, tkiva i ćelija (nutritivna funkcija). Noseći produkte metabolizma do organa za izlučivanje, krv obavlja ekskretornu funkciju. 

Pomaže regulisanju telesne temperature i količine vode u organizmu (regulatorna funkcija). Krv kojom se transportuju neka antitela ima odbrambenu ulogu, dok transportnu ili prenosnu funkciju ima krv kojom putuju hormoni, enzimi i vitamini.

Ukratko, krv možemo opisati kao dvostruko važan sistem‒donosi korisno ćelijama i tkivima, a iz njih odnosi štetne materije. Ona tako predstavlja ′kombinaciju kurirske službe i komunalnog preduzeća′ u organizmu. ☺

Vaćno je znati i to da se ćelije nikada ne dodiruju neposredno. One su jedna od druge odvojene određenim količinama tzv. međućelijske tečnosti iz koje ćelije crpe sve potrebne sastojke i u koju odbacuju sve otpadne materije.

Ova međućelijska tečnost zauzima oko 1/3 ukupne zapremine tečnosti u organizmu, dok 2/3 pripadaju intracelularnoj (tečnosti unutar samih ćelija). Zaključak je da se telesna voda sastoji od međućelijske i unutarćelijske tečnosti, a zauzima oko 70 % telesne mase. 

Međućelijska ili ekstracelularna tečnost sadrži jone natrijuma, hlorida i bikarbonata, hranljive materije i otpadne produkte, a intracelularna ima velike količine kalijuma, magnezijuma, fosfata i, takođe, hranljivih materija neophodnih za rast i obnavljanje ćelija. Glavna razlika ovih dveju tečnosti je u sastavu elektrolita (sa jedne strane natrijum i hlor, a sa druge kalijum i fosfati).

Najveći deo krvi svakako čini voda koja je i glavni razlog mnogobrojnih funkcija krvi u organizmu.

Zapremina krvi

Ustaljeno je mišljenje naučnika da je zapremina krvi kod čoveka teškog 70 kg oko 5 litara. Malo više od polovine ukupne zapremine čini krvna plazma, dok drugi deo pripada krvnim ćelijama, najvećim delom crvenim krvnim zrncima (eritrocitima). Ljudi koji imaju više masnih naslaga poseduju manju zapreminu krvi, jer masna tkiva skoro da nemaju krvnih sudova.

 Promena zapremine krvi može se javiti i pri određenim fiziološkim procesima. Na primer, kratkotrajno povećanje zapremine krvi dogodiće se pri pojačanim fizičkim aktivnosti, pri unošenju veće količine tečnosti pijenjem, transfuzijom ili infuzijom. Zanimljiva je činjenica da se u trudnoći povećava zapremina krvi i do 30%, naročito u poslednja tri meseca. Zahvaljujući ovoj situaciji žene dobro podnose velike gubitke krvi tokom porođaja. 

Smanjenje zapremine krvi najčešće se dešava tokom većih krvarenja izazvanih različitim uzrocima. Ako je gubitak do 30%, većih komplikacija nema, jer se izgubljena krv nadoknadi već nakon jednog sata. Idealan primer za to jeste dobrovoljno davanje krvi. Međutim, kada je gubitak preko 30%, javlja se poshemoragični šok, praćen najčešće hipertenzijom (povišenim krvnim pritiskom), tahikardijom (ubrzanim radom srca), poremećenim stanjem svesti, hladnom kožom i znojenjem. 

Fizičko-hemijska svojstva krvi

Krv je crvena, neprovidna, lepljiva tečnost u kojoj se nalaze krvne ćelije. Boja krvi se menja od tamne, ljubičastocrvene (u venama) do svetlocrvene (u arterijama). Ona zavisi isključivo od količine kiseonika u krvi koji je vezan za hemoglobin u eritrocitima. 

Specifična težina krvi zavisi od broja eritrocita, količine hemoglobina u njima i belančevina u krvnoj plazmi. Viskozitet krvi u direktnoj je vezi sa brojem eritrocita i on bi po pravilu trebalo da bude od 3 do 5 puta veći nego što je viskozitet vode. 

Sastav krvi

Dva osnovna sastojka krvi su: krvna plazma i krvne ćelije. 

Krvna plazma je, jednostavno, tečni deo krvi koji čine voda i organske i neorganske materije rastvorene u njoj. Voda zauzima 91-92% krvne plazme, proteini 7-8% i 1-2% pripada ostalim sastojcima. U neorganske materije spadaju voda i mineralne soli (magnezijum, kalijum, natrijum, kalcijum, fosfati i hloridi). 

Od natrijumovih soli najzastupljeniji je natrijum-hlorid (NaCl), koji upravlja osmotskim pritiskom (pritisak čestica koje su rastvorene u krvi i stalno se kreću) i učestvuje u izgradnji hlorovodonične kiseline želudačnog soka. Važan je, takođe, i NaCO3, jer je od izuzetnog značaja za hemijsku reakciju krvi. Stabilan osmotski pritisak naročito je bitan za eritrocite. 

Krvne ćelije se još nazivaju i uobličeni elementi krvi i postoje tri vrste: leukociti, trombociti i eritrociti. Bela krvna zrnca ili leukociti služe za odbranu organizma. Zato su oni uvek uvećani prilikom infekcija i zapaljenja. Krvne pločice ili trombociti učestvuju u zgrušavanju (koagulaciji) krvi, pa osobe kojima nedostaje trombocita u organizmu imaju problema sa zaustavljanjem krvi i pri najmanjoj posekotini. Primer za to su ljudi koji boluju od leukemije. Crvena krvna zrnca ili eritrociti koriste se kao prenosioci kiseonika i ugljen-dioksida i učestvuju u celokupnom transportu gasova. 

Eritrociti

Od svih krvnih ćelija oni su najbrojniji. Normalne vrednosti za žene su 4‒4,5 x 1012/l krvi, a kod muškaraca nešto malo više 4,5‒5 x 1012/l. Periferna krv može varirati sa brojem eritrocita u zavisnosti od klime, veće fizičke aktivnosti, rada na velikim visinama… U nauci je poznato da najviše eritrocita imaju tek rođena deca i da taj broj sa godinama opada. 

Eritrociti se sastoje najvećim delom od vode. U njihov sastav ulaze još hemoglobin, lipidi i proteini, a veoma mali deo pripada neorganskim sastojcima (natrijum, hlor, magnezijum, kalijum). 

Nastanak eritrocita dešava se u crvenoj koštanoj srži. Životni vek eritrocita je oko 120 dana. Njihova funkcija uslovljena je najviše hemoglobinom, koji pripada proteinima. Njegova normalna vrednost kod muškaraca je 140‒160 g/l krvi, a kod žena 120‒140 g/l krvi. O funkciji hemoglobina je već bilo reči, a korisno je samo dodati da on mnogo bolje vezuje za sebe ugljen-monoksid nego kiseonik npr, pa su zato čoveku potrebne male količine ovog gasa da bi došlo do trovanja.  

krv
Eritrociti i trombociti

Leukociti

Ovih krvnih ćelija u organizmu zdravog čoveka potrebno je između 5‒8 x 109 g/l krvi. Povišena vrednost leukocita naziva se leukocitoza, a smanjena je leukopenija. Posle napornog fizičkog rada i tokom trudnoće uobičajene su povišene vrednosti. Leukocitoza se još javlja kod infekcija, krvarenja, povreda, opekotina, a leukopenija kod oštećene koštane srži. Jedino leukociti od sve tri vrste ćelija sposobni su da se sami pokreću, a ne da ih samo nosi krvna struja. Životni vek u krvi im je 3‒5 dana. 

Trombociti

Najsitnije su krvne ćelije, veličine su 2‒5 µm. Normalna vrednost im je 250‒300 x 109 g/l krvi. Žive od 4 do 8 dana u krvi. Rastvaraju se u slezini. Povećan broj trombocita javlja se kod novorođenčadi, odojčadi, prilikom menstruacije, naporonog fizičkog rada, nakon krvarenja, posle hirurških zahvata, kod teških trauma i gnojenja. Smanjen broj trombocita očekivan je kod osoba koje imaju oštećenu koštanu srž ili slezinu.

Koagulacija krvi

Sigurno je da je ovaj proces najsloženiji i još uvek nedovoljno ispitan u hematologiji. Istovremeno je i najvažniji kod zaustavljanja krvarenja prilikom povrede krvnog suda. U normalnim okolnosti do koagulacije dođe veoma brzo, 4‒10 minuta. Važno je da u organizmu ima dovoljan broj faktora koagulacije i antikoagulantnih materija kako bi se ovo vreme isptoštovalo. Ukoliko fali neki činilac ili nekog ima previše, vreme koagulacije nije očekivano, ili je skraćeno ili se produžava. 

Ubrzana koagulacija ne ostavlja nikakve posledice, ona je samo pokazatelj da je faktora koagulacije više od antikoagulanata, dok se usporena javlja kod hemofilije, kod ozbiljnijih oštećenja jetre, pri radioaktivnom i rendgenskom zračenju…

Krvne grupe

Opšte je poznato da postoje četiri krvne grupe: O, A, B i AB. Pored ovoga, važno je znati i Rh faktor (Rezus faktor) koji osoba poseduje. Rh faktor je, u stvari, nasledni protein koji se može a i ne mora naći na površini eritrocita. U zavisnosti od toga, pored krvne grupe stoji plus (+) ili minus (-). Rezus faktor se nasleđuje od roditelja. Bitno je znati ga zbog podudaranja sa drugim krvnim grupama. Potreban je prilikom transfuzija, dobrovoljnog davanja krvi i u trudnoći.

 Naročito je važan za trudnice koje su Rh- a čiji fetus je Rh+, jer se može desiti pojava određenih antitela kod majke koja mogu dovesti do komplikacija. Zašto? Zato što će majčino telo samo od sebe prepoznati suprotan Rh faktor kod fetusa kao strani i krenuće da se brani, stvarajući antitela koja mogu napasti plod. Obično prva trudnoća prođe bez problema, jer majka ne uspe da proizvede dovoljan broj štetnih antitela za plod. Već u narednim slučajevima komplikacije su sasvim izvesne. 

Takođe je korisno znati da Rh- osoba može primiti samo negativnu krvnu grupu, inače može doći do anafilaktičkog šoka, čak i do sepse nakon transfuzije. 

Osobe koje imaju AB krvnu grupu su univerzalni primaoci, a krv mogu dati samo ljudima sa istom krvnom grupom, dok su osobe O krvne grupe univerzalni davaoci, a krv primaju samo od ljudi sa O grupom. Osobe A i B krvne grupe mogu primiti svoju i O grupu, a mogu dati svojim grupama i AB grupi. Zato se često može čuti u narodu da je O grupa bolja za druge nego za sebe. ☺

Statistički gledano, najviše je ljudi sa O krvnom grupom (46%), zatim sa A (42%), sa B (9%) i sa AB (3%). 

S obzirom da veštački napravljene zamene za krv nema, nephodno je da što više ljudi dobrovoljno daje krv, jer se tako može sačuvati mnogo života. 

DAJ KRV, SPASI ŽIVOT! 

BUDI I TI DOBROVOLJNI DAVALAC KRVI! 

TVOJE MALO NEKOME ZNAČI MNOGO!

krv
https://www.crvenikrst011.org.rs/blog/daj-krv-i-ucini-svet-zdravijim-mestom/

Slično

Back to top button