GramatikaObrazovanje

Tvorba reči u srpskom jeziku – šta treba da znate

Tvorba reči u srpskom jeziku detaljno pojašnjena!

Tvorba reči u srpskom jeziku – šta treba da znate? Priča o građenju reči započinje podelom na proste i tvorenice. Veliki deo našeg  svakodnevnog rečničkog fonda čine upravo proste reči (kuća, žut, mi, pet, dati, sad, u, a, baš).

One se ne mogu rastavljati na sitnije delove i nisu postale od drugih reči. Nemotivisane su, kako ih nazivaju lingvistički stručnjaci. Nasuprot prostih, nalaze se izvedenice i složenice, objedinjene zajedničkim nazivom tvorenice.

One nastaju od prostih reči različitim načinima građenja ili tvorbe. Dakle, proste ili motivne reči dovode do nastanka tvorenica ili motivisanih reči.

Još jedan važan pojam sa kojim se valja upoznati jeste porodica reči. Nju čine prosta reč i sve tvorenice koje su od nje nastale, a sve zajedno ih povezuje isti koren.

Korenom se smatra najmanji zajednički deo koji čuva značenjsku vezu (cvet, cvetak, cvetić, cvetni, cvetati, Cveta, Cvetko, Cvetić, Cvetković). 

tvorba reči u srpskom jeziku
Tvorba reči u srpskom jeziku

Četiri načina tvorbe reči

U srpskom jeziku poznata su četiri načina građenja reči. Prvi od njih sa kojim se učenici susreću u osnovnoj školi jeste izvođenje ili derivacija i tako nastaju izvedenice.

Drugi način je slaganje ili kompozicija i tako nastaju složenice. On sadrži tri podtipa: slaganje prostim srastanjem, slaganje preko spojnog vokala i prefiksacija.

Kombinovano građenje je učenicima tradicionalno najteži tip tvorbe, jer ono podrazumeva istovremeno izvođenje i slaganje. Poslednji model građenja jeste pretvaranje ili konverzija.

Ona se razlikuje od prethodna tri načina po tome što kod nje ne dodajemo nikakve formante na postojeću reč i tako dobijamo novu, nego reč prelazi iz jedne u drugu vrstu reči.

Derivacija

Ovaj način podrazumeva dodavanje sufiksa, tj. nastavka za tvorbu reči, pa se kao treći sinonim za ovakav način građenja sreće i termin sufiksacija.

Pažljivo!

Važno je napomenuti razliku između nastavka za oblik reči (kuć-a, kuć-e, kuć-i, kuć-u…), koji se još naziva i padežni nastavak, i nastavka za tvorbu reči (kuć-ica, kuć-ni, kuć-ište, kuć-etina, kuć-urina…). Prve nastavke proučava morfologija, a druge tvorba reči.

Sufiksi se dodaju na tvorbenu osnovu ili na koren reči, pri čemu se vodi računa o očuvanju značenjske veze.

Kratak savet može biti od velike koristi učenicima i studentima: kada dobijete da odredite sufiks date reči, njenu tvorbenu osnovu ili koren,  pokušajte sebi da objasnite šta bi značila navedena reč.

Na primeru sledeće porodice reči ilustrovaćemo razliku između dodavanja sufiksa na koren i na tvorbenu osnovu: voda-voden-vodenica-vodeničar-vodeničarka-vodeničarkin.

tvorba reči u srpskom jeziku
Tvorba reči u srpskom jeziku

Sad da objasnimo!

Imenica voda je prosta, motivna reč, i njen koren je vod-, ona je poslužila za građenje prideva vod- + -en= voden. Dakle, ovde smo na koren dodali sufiks.

Naredni primer zahteva kratko objašnjenje, podrazumevajući slobodnu improvizaciju, (,,vodenica je mlin na vodeni pogon“), što znači da smo vodenicu dobili od tvorbene osnove prideva voden- i sufiksa -ica. Ovde se sada udaljavamo direktno od korena i koristimo tvorbenu osnovu za građenje.

Vodeničar je ,,čovek koji radi u vodenici“, pa smo tu reč dobili od tvorbene osnove vodenic- i sufiksa -ar, pri čemu se na spoju osnove i sufiksa desila palatalizacija.

Vodeničarka je ,,žena od vodeničara“, pa u građenju učestvuju vodeničar- + -ka.

I na kraju prisvojni pridev vodeničarkin pokazuje nam da se govori o ,,nečemu što pripada vodeničarki“, pa smo za njegovu tvorbu koristili vodeničark- + -in.

Ovakav skup reči predstavlja pojam tvorbenog lanca. Napomena za imenske reči jeste da je kontrolni oblik za dobijanje njihove gramatičke osnove, koja će kasnije poslužiti u tvorbi reči, genitiv jednine.

To znači da imensku reč stavimo u genitiv jednine, odbijemo njen padežni nastavak i ono što ostane jeste naša nova tvorbena osnova (vodeničark-a, vodeničark-e, vodeničark-i…).

Imenske reči

promenljive reči koje imaju deklinaciju, odnosno menjaju se po padežima jednine i množine- imenice, zamenice, pridevi i neki brojevi

Navešćemo još nekoliko primera i za ostale vrste imenskih reči: dobr-og,  moj-e, jedn-og… Ne smemo zaboravljati glasovne promene koje se dešavaju prilikom tvorbe reči i nemojte da vas zbune ,,neobični” sufiksi: rup-čaga, star-kelja, češ-agija, glav-udža, star-udija

Kod ovakvih primera je najbolje razmisliti o polaznoj,  motivnoj reči,  jer je to sigurniji način da se dođe do pravog rešenja šta je sufiks, a šta tvorbena osnova.

tvorba reči u srpskom jeziku
Tvorba reči u srpskom jeziku

Kompozicija

  • Slaganje prostim srastanjem podrazumeva baš ono što mu i samo ime kaže: spajanje dve već postojeće zasebne reči u jednu novu. Beo+grad= Beograd, star+mali= starmali, dan+gubiti= dangubiti, duvan+kesa= duvankesa…
  • Slaganje preko spojnog vokala odnosi se na spajanje dveju ili više reči, njihovih korena ili tvorbenih osnova uz pomoć spojnog vokala u jednu novu reč. sever+ -o- + istok=  severoistok, vod- + -o- +instalater= vodoinstalater, brod + -o- +vlasnik= brodovlasnik..
  • Prefiksacija je dodavanje prefiksa na neku reč, na onu koja već postoji sama za sebe. Prefiksi se, za razliku od sufiksa, dodaju ispred te reči i najčešće su po poreklu predlozi. na+ crtati= nacrtati, od+ govoriti= odgovoriti, raz+ bacati= razbacati, u+ čitati= učitati…

Čest je slučaj da se prefiksacijom od nesvršenih glagola dobijaju njihovi svršeni parnjaci.

Prefiks ne- dodaje se na imenice, prideve i priloge: nevolja, nesreća, nevaspitan, nepotpun, nedaleko, nemoguće… I složenice mogu biti sastavni deo tvorbenog lanca reči: imenica jugoistok nastala je slaganjem preko spojnog vokala,  pa je dalje poslužila za izvođenje prideva jugoistoč-ni.

Kombinovano građenje reči

Istovremeno izvođenje i slaganje, zbog čega se smatra najtežim oblikom. Ključ ovog načina građenja leži baš u izrazu istovremeno i važno je shvatiti da se u istom trenutku spajaju svi delovi novonastale reči.

Ako uzmemo za primer imenicu ,,podbradak”, njen nastanak ćemo objasniti na sledeći način: prefiks pod- dodajemo na tvorbenu osnovu brad- i na kraju je sufiks –ak.

Bitno je imati na umu da *podbrad i *bradak ne postoje samostalno, jer bismo u prvom slučaju dodali sufiks –ak i bilo bi reči o izvođenju.U drugom bismo dodali prefiks pod- i govorilo bi se o prefiksaciji.

Na isti način su nastale i: do-vrat-ak, ruk-o-tvor-ina, gol-o-šij-ast, slobod-o-ljub-iv, pod-gor-je.

Paralelni primeri razgranati i raspametiti pokazuju razliku između slaganja i kombinovane tvorbe. Iako reč raz-gran-a-ti možemo podeliti na isti način kao i ras-pamet-i-ti (pri čemu se u drugoj reči na spoju prefiksa i tvorbene osnove desilo jednačenje suglasnika po zvučnosti), one nisu nastale istim tipom.

Naime, prva reč je nastala slaganjem, jer glagol ,,granati” postoji samostalno, pa se na njega samo dodaje prefiks raz-.

Drugi slučaj je primer kombinovane tvorbe, jer glagol *pametiti ne postoji kao zasebna reč, pa je ovde istovremeno dodat i prefiks i sufiks na tvorbenu osnovu pamet-.

Savet

Svim budućim čitaocima ovog teksta želimo da napomenemo da se tvorbeni formanti (koren, tvorbena osnova, prefiks, sufiks, interfiks=spojni vokal) obavezno moraju obeležiti crticom: kuć-, gran-, nad-, -ac, -o-

Konverzija reči

Reč prelazi iz jedne u drugu vrstu:

Tako može doći do poimeničavanja prideva (supstantivizacije): pridev ,,mlada” postao je imenica mlada u značenju nevesta. Pridev ,,dobro” postaje imenica u sintagmi poljoprivredno dobro.

Prideve ,,divna”, ,,čarna”, ,,ljupka” srećemo kao vlastita imena žena Divna, Čarna, Ljupka.

Naredni podtip pretvaranja jeste popridevljavanje glagolskih priloga i glagolskih prideva. Trpni glagolski pridevi (uvezen, upisan, kupljen…), radni glagolski pridev (uvela, prezrelo, rascvetala…), glagolski prilog sadašnji (viseći, svetleći, tekući…) i glagolski prilog prošli (bivši) u određenim spojevima reči (sintagmama) postaju klasični pridevi.

Dakle, oni su po svom poreklu glagoli kao vrsta reči i sada prelaze u prideve: uvezen proizvod, upisan poen, kupljen auto, uvela ruža, prezrelo voće, rasvetala livada, viseći deo, svetleći luster, tekući račun, bivši učenici.

Od imenica mogu se dobiti predlozi i tada je reč o prepozicionalizaciji: kraj reke, vrh njive, čelo stola… Veznici nastaju od upitno-odnosnih zamenica postupkom konjukcionalizacije: Ovo je žena čijeg sam muža poznavao ranije, Našao sam majicu koju sam zagubio prošlog leta.

Primeri za vežbanje:

1. U sledećoj rečenici podvucite svaku prostu reč.

Reče mi da je nedavno kupila žućkasti kačket, šareni šal i plavi zimski kaput od čiste vune.

2. U sledećim rečima podvucite sufikse.

noćni, čuvar, učionica, stazica, kovač, kućerak, igralište, lepota, glavudža

3. Razvrstajte navedene reči prema načinu slaganja na koji su nastali.

gluvonem, nakositi, jarkocrven, ispitati, severozapad, nemiran

4. Podvucite reči nastale kombinovanom tvorbom.

nadlaktica, vatrogasac, vodoinstalater, potpisati

5. Podvucite primere u kojima je zavisna reč sintagme dobijena pretvaranjem.

zrele trešnje, ispisan list, kišovito vreme, ulično osvetljenje

6. Podvucite reč koja nema istu tvorbenu osnovu kao ostale reči.

gvožđara, gvožđurija, gvožđar, gvožđarev, gvožđerina

7. Podvucite reči izvedene od prideva.

trojak, živahan, večan, žalostiv, svilenkast

8. Odredite korene sledećih reči.

iščitavati, raspevati se, preraditi, pocrveneti, isprevezivati, sviruckati, donosi, preslušati, ispevati, dopis, podlistak, prelistavanje, šećerana, belina, kazandžija, šestica, zabrzati, raspričan, pomalen, vodenast

9. Napisati koja je motivna reč kod sledećih motivisanih reči.

zlatar, tržište, petina, lepota

10. Navesti kojim su načinom građenja nastala sledeća tri primera i prikazati sastavne delove:

drven, drvenarija, drvorez 

Rešenja:

1. U sledećoj rečenici podvucite svaku prostu reč.

Reče mi da je nedavno kupila žućkasti kačket, šareni šal i plavi zimski kaput od čiste vune.

2. U sledećim rečima podvucite sufikse.

noćni, čuvar, učionica, stazica, kovač, kućerak, igralište, lepota, glavudža

3. Razvrstajte navedene reči prema načinu slaganja kojim su nastale.

gluvonem, nakositi, jarkocrven, ispitati, severozapad, nemiran

slaganje prostim srastanjem: jarkocrven

slaganje preko spojnog vokala: gluvonem, severozapad

prefiksacija: nakositi, ispitati, nemiran

4. Podvucite sve što je nastalo kombinovanom tvorbom.

nadlaktica, vatrogasac, vodoinstalater, potpisati

5. Podvucite primere u kojima je zavisna reč sintagme dobijena pretvaranjem.

zrele trešnje, ispisan list, kišovito vreme, ulično osvetljenje

6. Podvucite reč koja nema istu tvorbenu osnovu kao ostale reči.

gvožđara, gvožđurija, gvožđar, gvožđarev, gvožđerina

7. Podvucite reči izvedene od prideva.

trojak, živahan, večan, žalostiv, svilenkast

8. Odredite korene;

iščitavati, raspevati se, preraditi, pocrveneti, isprevezivati, sviruckati, donosi, preslušati, ispevati, dopis, podlistak, prelistavanje, šećerana, belina, kazandžija, šestica, zabrzati, raspričan, pomalen, vodenast

9. Napisati koja je motivna reč kod sledećih:

zlatar, tržište, petina, lepota: zlato, trg, pet, lep

10. Navesti kojim su načinom građenja nastala sledeća tri primera i prikazati sastavne delove svake reči.

drven: izvođenje  drv- + -en

drvenarija: izvođenje  drven- + -arija

drvorez: slaganje preko spojnog vokala  drv- + -o- + -rez

Preporučujemo da pročitate i ove zanimljive članke:

RešiLako.com

Dipl. filolog i student master akademskih studija književnosti

Slično

Back to top button