SportPsihologija
U trendu

Fudbal i hemija: kako telo reaguje dok gledamo sport?

Fudbal – najvažnija sporedna stvar na svetu koja više od celog veka oblikuje živote mnogih ljudi odgajajući generacije i generacije novih ljubitelja i fanatika. Procentualno, teško je ustanoviti postotak muške populacije koja aktivno ili pasivno prati fudbal, ali jasno je da je reč o ogromnom broju njih koji su na ovaj ili onaj način povezani sa najpouparnijim sportom na svetu.

Verovatno ni grupa ljudi koja je osnovala fudbal nije imala ideju da će postati tako popularan i steći epitet svetinje za brojne osobe širom sveta. Fudbalskim fanaticima klub za koji navijaju doslovno predstavlja jedan kult i čistu religiju , veću i od samih avrahamskih religija za obične vernike.

No, šta je tako posebno u tom sportu što tera ljude na neke od najintenzivnijih emocija koje mogu doživeti? Bilo da je u pitanju tuga, radost, uzbuđenje, nervoza, fudbal nas zaista dovodi do ekstrema. Zbog čega smo tako vezani za fudbalske klubove koji su osnovani u svrhu zabave i koji nemaju nikakvu dublju smisao od čiste zabave i takmičarskog nadmetanja?

U ovom tekstu pokušaćemo odgovoriti na neka od tih pitanja, a ujedno i objasniti hemiju koja ‘stoji’ iza naše ljubavi prema sportu, a posebno fudbalu.


Odrastali smo uz fudbal

fudbal i hemija: kako telo reaguje dok gledamo sport?

Mnoge naše osobine vuku korene iz detinjstva kada smo po prvi put postajali svesni života oko nas. Fudbal je od svog osnivanja bio važan deo osoba svih uzrasta, a deci koja su odrastala uz njega najčešće su ljubav prema njemu prenosili roditelji. Kada započinješ svoj život i postaješ svestan stvari oko sebe, neminovno upijaš i procesuiraš sve što se dešava. Kako je fudbal planetarno popularan sport tako je i njegova zastupljenost u svakom smislu ogromna. Počinješ se povezivati sa igračima, klubovima, a sve što vidiš na televiziji ili stadionu pokušavaš i sam praktikovati dok igraš sa vršnjacima. U prevodu, od malih nogu fudbal je nešto što je oblikovalo živote svih nas. Fudbal je sport uz koji smo osetili neke od prvih intenzivnih emocija, emocij specifično vezanih za bezbrižne dane detinjstva. One su kao takve u nama ostale celi život, stvarajući osećaj ovisnosti bez kojih bi naše postojanje izgledao nepotpuno i prazno.

Fudbal nudi osećaj jedinstva

fudbal i hemija: kako telo reaguje dok gledamo sport?

Na svetu je bezbroj osnovanih fudbalskih klubova koji se takmiče što profesionalno što rekreativno, ali svaki od njih ima grupu svojih navijača i zaljubljenika koji ga prate i uz čije rezultate se raduju i tuguju. Osećaj jedinstva koji navijanje za jedan fudbalski klub može doneti je neuporediv sa bilo čim. Ljudi različitih staleža, nacija, seksualnih orjentacija, veroispovesti u datom trenutku žele samo jedno, a to je da njihov klub ostvari pobedu. Pobeda voljenog kluba je cilj koji nadilazi sve prepreke i podele. Osim toga, nudi jedinstvo kakvo budi jednu vrstu emocija koju verovatno nijedna droga na svetu ne može izazvati. Videti eksploziju desetina hiljada navijača kako slave postignuti gol svoje ekipe zaista je jedinstveno iskustvo. Mnogi će reći da onaj koji nije osetio tu povezanost definitivno ima za čim da žali u životu.

Uz fudbal se identifikujemo

fudbal i hemija: kako telo reaguje dok gledamo sport?

Bilo da pratite svoj lokalni klub ili neki strani, identifikacija koja proizilazi iz toga je ista. Osećate neverovatan nivo ponosa i stida u isto vreme, sve u zavisnosti od rezultata koji vaš klub postiže. Neuspehe kluba za koji navijate i igrača koji igraju za njega posmatrate kao vaše sopstvene. Isto tako gledate i na uspehe koji klub ostvaruje, povezujući ih sa vlastitim. Taj osećaj identifikacije daje posebnu vrednost našem životu i dojam da smo deo nečega večeg od nas samih. Koliko god nam život bio loš i neuspešan na ličnom planu, uspesi voljenog kluba mogu nam popraviti raspoloženje. Daju nam osećaj samozadovoljstva ravan onome kao da smo sami nešto veliko napravili.

Kakvi se hemijski procesi dešavaju u mozgu dok gledamo klub za koji navijamo?

fudbal i hemija: kako telo reaguje dok gledamo sport?

Ako ste ikada gledali utakmicu sa bilo kojim stvarnim nivoom interesovanja, znate i sami kroz koliko različitih emocija ste prolazili u tom trenutku. Strah, zebnja, nada, razočarenje, sreća, tuga, nervoza. No, zašto se tako osećamo i šta se to dešava u nama što izaziva takav naboj emocija?

Odgovor leži u neurotransmiterima, odnosno hemikalijama koje naš mozak proizvodi, a koje regulišu naše raspoloženje. U to također spadaju i hormoni. Naime, kada naš tim pobedi ili igra dobro, mozak oslobađa neurotransmiter zvani dopamin, koji je direktno uključen u regulisanje moždanih centara za nagradu i zadovoljstvo.

Suprotan proces dešava se kada naš klub izgubi ili ima seriju loših rezultata. Tada mozak proizvodi kortizol, hormon koji se stvara u nadbubrežnim žlezdama i koji se oslobađa u našem telu kada smo pod stresom. Još gore od toga je što naš mozak tada proizvodi manje serotonina, odnosno hormona sreće. To potom dovodi do povećanog besa i agresije.

Reakcija tela na hemijske procese u mozgu izazvane fudbalom

fudbal

Gledajući utakmice voljenog kluba osetili ste povećano lučenje znoja? To je rezultat nervoze, visokog pritiska i straha. Još jedan pokazatelj da su naše fizičko stanje i simptomi ustvari rezultat onoga što se dešava na mentalnom planu. To nije imaginacija, već činjenica koja je potvrđena nekolicinom studija.

Studije su pokazale da ljubitelji klubova mogu imati anksioznost pred velike utakmice, baš kao i sami igrači. U to spada i kognitivna anksioznost i somatska anksioznost, poput leptira u stomaku ili drugih fizičkih manifestacija koji su posledica onoga što se dešava u mozgu.

Adrenalin

fudbal

Stres i nervoza su povezani za još jednim hormonom, a to je adrenalin. Ubrzani rad srca rezultira rastom krvnog pritiska, a onda se krv preusmerava na najvažnije delove našeg tela, srca i mišića. Ostali manje važni organi, poput digestivnog sistema, zatvaraju dotok krvi, a šta se onda dešava? Dešava se dobro poznati osećaj “leptirića u stomaku” koji nastaje usled nervoze ili zabrinutosti.

No, kada naš tim ostvari pobedu, mozak dolazi u trans ‘uzbudljivog stanja’, a zato je zadužen hormon adrenalin. On nas u tim trenucima čini budnim i tera da se osećamo življim nego ikad.

Određene studije su pokazale zanimljive rezultate. Naime, osobe koje prate utakmicu klubova za koje navijaju beleže puls ekvivalentan stopama pulsa koji imamo kada jako vežbamo. Dakle, gledanje fudbala bez imalo fizičkog napora svejedno povećava naš puls na nivo sličan onom kada treniramo.

Posledice mogu biti fatalne

fudbal

Kada smo mladi i zdravi, naboj emocija koje donose utakmice omiljenih timova su itekako poželjne, ali ne i kada starimo. Takav naboj emocija za starije navijače može značiti povećan rizik od moždanog ili srčanog udara. Konstantan stres i veliki naboj jakih emocija u kratkim vremenskim intervalima mogu rezultirati i smrtnim slučajevima. To je potpuno suprotno od onoga zbog čega je fudbal, kao i sami sport namenjen. Sport bi trebao da bude zabavno sredstvo koje nam služi kao beg od životne realnosti i drugih stresnih obaveza. Nažalost, umesto toga se pretvorio u još veći izvor stresa sa neretko fatalnijim posledicama.

Slično

Back to top button