Zabava i slobodno vreme

Predstava „Žorž Danden“ – preporuka za odlazak u pozorište

Da li ste planirali kako da iskoristite vikend koji je pred nama? Poseta pozorištu je jedno od rešenja koje vas može opustiti od naporene nedelje koja je iza vas, ali i pružiti vam uživanje, saznje i zadovoljstvo. Ukoliko niste sigurni šta biste voleli da gledate u nastavku teksta vam se preporučuje predstava Žorž Danden koja se izvodi u Narodnom pozorištu u Nišu. Na osnovu sadržine same Molijereve drame možete da naslutite i temu ove predstave u vašim gradovima.

Pozorišta u Srbiji u kojima se tokom aprila 2021. godine izvodi predstava Žorž Danden

  1.  Pozorište Bora Stanković u Vranju

Šta je to drama?

Drama potiče od grčke reči i znači radnja. Ona obuhvata sve književne vrste namenjene izvođenju na pozornici. Od drugih književnih vrsta drama se razlikuje po tome što je njen cilj realizacija na pozorišnoj sceni, radiju ili filmu. Njeno izražajno sredstvo nije samo jezik, kao kod pojedinih književnih vrsta. Zapravo, rekvizit je sve ono što stoji na raspolaganju glumcima koji je izvode na sceni. Prilikom pisanja jedne drame autor mora imati na umu za kakvo je pozorište ili scenu piše: malu, veliku, za otvoreni scenski prostor s minimalnom scenografijom ili za tradicionalnu pozornicu sa zastorom i kulisama. Iz same istorije drame vidi se da je struktura drame bila uslovljena tipom pozorišta. „Razlike između antičke tragedije, Šekspirovih drama i italijanskih komedija XVI i XVII stoljeća u velikoj mjeri se mogu objasniti drastičnim razlikama u konstrukciji između „Dionisovog teatra“ u Atini, londonskog „Globa“ i „Olimpijskog teatra“  u Vičenci.“

Za jednu komediju od podjednakog značaja i važnosti su autor, režiser, glumci, scenografi, kostimografi i dr. Autor jeste taj koji piše dramski tekst. U svemu tome posle autora odlučnu reč ima pozorišni umetnik: reditelj, glumci, scenografi, kostimografi… Iz toga zaključujemo da drama nastaje u saradnji autora i reditelja, glumaca itd. Iz te saradnje tekst se pretvara u predstavu, što je bio i cilj autora.

Dramski tekst je u novije vreme shvaćen kao tekst posebne vrste. To znači da je za svako dramsko pozorište potreban dramski tekst, koji je namenjen samo za izvođenje na scenu. Zbog te uslovljenosti drama se smatra posebnim književnim žanrom.

Dramski tekst sačinjen je od dva različita, ali nerazdvojna dela: dijaloga i didaskalija (remarki). Dijalog je glavno žanrovsko obeležje i glavni deo dramskog teksta bez koga ne bi mogao biti izveden na sceni. Dijalog je takođe važan i za kreiranje dramskih likova. Na tom polju vidi se saradnja autora i glumca. Glumac autorove reči pretvara u govor.

Predstava ne bi bila originalna i ne bi doprla do gledalaca i privukla njihovu pažnju kada glumac ne bi imao odličnu dikciju, kada ne bi koristio različite verbalne izraze (visina  i boja glasa, ritam, izraz…) koji su prisutni u toku cele predstave. Takođe, glumci tokom cele predstave prave različite gestove, upotrebljavaju mimiku, prave pokrete. Unošenjem osećanja oživljavaju slova na papiru koje je autor napisao. Didaskalije (remarke) predstavljaju kratka objašnjenja upućena pozorišnim umetnicima u kojima se opisuje smbijent i atmosfera dramske radnje. Zdenko Lešić u svojoj Teoriji književnosti u poglavlju Dramski dijalog kaže kako je drmski dijalog ekspresivan. On do izražaja dovodi emocije, težnje i planove dramskog lika.

Žan Batist Molijer i drama Žorž Danden

Molijer je pisac francuskog porekla koji se smatra jednim od najvećih komičnih pisaca svetske književnosti. Što se tiče njegove biografije dovoljno je reći pozorište, jer je pozorište bilo njegov život. Tu je sve počeo i završio. Jedna od njigovih drama koja i dan-danas svojom kritičkom, ali smešnom sadržinom očarava gledaoce širom sveta jeste „Žorž Danden“.

predstava
Predstava „Žorž Danden“ – preporuka za odlazak u pozorište

U drami „Žorž Danden“ tema je život modernih skorojevića, kao i bračni život Žorža Dandena i njegove supruge Anželike. Ovo je predstava kojom kritikuje pomodarstvo, licemerja i bolesne težnje ka „visokim krugovima“. Likovi u drami su: Žorž Danden, njegova supruga Anželika, gospodin od  Sotanvila, Anželikin otac, gospođa od Sotanvila, Anželikina majka, Klitandar, Anželikin ljubavnik, Klodina, Anželikina sluškinja, Liben, seljak, sluga Klitandrov i Kolen, sluga Žorža Dandena. Žorž Danden je seljak koji pokušava da se približi aristokratiji i stekne plemićku titulu. Da bi uspeo u tome ženi se bogatom plemkinjom koja ga prezire i vara sa čovekom iz svog staleža.

Danden se nalazi u svetu kome ne pripada, okružen licemerjem, lažima, ucenama i uvredama, on doživljava kompletan poraz kroz poniženje, moralno srozavanje i gubitak časti.

Danden shvata da se novcem ne mogu kupiti porodica, brak, poštovanje, a ponajmanje ljubav.

Drama „Žorž Danden pripada komediji. Komedija je vrsta drame koja pokazuje na realistički način različite životne situacije, prikazujući čovekove mane i nedostatke kojima se smeje. U komediji postoji  veći broj lica, radnja je složena i živa, zaplet se sastoji iz nekoliko intriga, a ličnosti su prirodnije i bliže životu nego u tragediji. Prema širini predmeta koji obrađuje i prema načinu komike, komedija se deli na nekoliko podvrsta: komedija naravi, komedija karaktera i komedija intrige. 

Komedija „Žorž Danden“ po svojoj sadržini i načinu na koji izaziva smeh kod publike i čitalaca pripada komediji naravi.

Komedija naravi pokazuje mane, naopaka shvatanja čitave jedne društvene zajednice, pa i jednog doba.

Obično se slika nesklad između dveju generacija ili dvaju različitih doba. Cilj je da se ukaže na štetnost takvih pojava i takvih naravi, da se na smešan način izvrgnu mane i slabosti sa željom da se društvo popravi i moralno uzdigne. Komedija naravi na satiričan način slika mane čitavog jednog društva i zato se ona smatra za društveno najznačajniju komediju. Tako Molijer na smešan način kritikuje pomodarstvo, licemerje i sve težnje da se dođe do „visokih krugova“. Kompozicija drame je takva da sadrži sve ono što jedna savršena radnja treba da ima. Jedinstvo dramseke radnje zahteva od pisca ekonomičnost u izboru motiva i pojedinosti.

Razvitak dramske radnje vrši se po ovim etapama: ekspozicija, zaplet, kulminacija, peripetija i rasplet. 

Najteži deo za pisca svakako je ekspozicija, jer je to deo drame u kome nas jedna ličnost upoznaje sa početnom situacijom. U komediji je prisutan i epilog u kome sam glavni lik-Žorž Danden iznosi poruku same predstave. Komedija počinje Dandeovim obraćanjem publici, uvodnim delom, gde on objašnjava stanje u kome se nalazi i koliko čoveka novac može da zavara. „Ah, kako ti je čudna stvar žena plemenitog roda i kako je moja ženidba dobra opomena za sve seljake koji hoće da se uzdignu iznad svog stanja i uđu u porodicu kakvog plemića, kao ovo ja!“ .

U komediji dolazi do zapleta kada se pojavljuje Anželikin ljubavnik Klitandar i zajedno sa njom ismevaju Dandena koji tri puta pokušava da je otkrije roditeljima, ali bezuspešno. Dragiša Živković je u svojoj Teoriji književnosti rekao: „Zaplet nastaje uvođenjem novog dinamičnog motiva, koji dovodi do akcije glavnog junaka i do reakcije njegove okoline na nju.“. Kulminacija je onaj deo pozorišne predstave kada su moguća dva rešenja, ali radnja skreće samo u jednom pravcu, tada nastaje peripetija (preokret) koji dovodi do raspleta tj. konačnog rešenja sukoba koji je i predstavljen u zapletu.

Predstava Žorž Danden

Kada dođe do realizacije jednog teksta na pozorištu postavlja se pitanje koja je razlika između predstave i teksta, a odgovori tih pitanja često donose različite stavove o pozorištu i tekstu. Jedan od tih stavova prednost daje tekstu, a predstavu smatra izrazom ili prevodom književnog teksta. „Zadatak reditelja bio bi dakle da prevede na jedan drugi jezik odrđeni tekst prema kojem je dužan da ostane veran“ (Ibersfeld). Takođe, postoje mišljenja da pošto predstavi daju smisao različiti vizuelni i zvučni znakovi koje stvaraju reditelji, scenografi, kostimografi, glumci i dr. ona premašuje tekstualnu celinum jer je uticaj u tom slučaju na publiku veći.    

predstava
Predstava „Žorž Danden“ – preporuka za odlazak u pozorište

8. 12. 2016. u  Narodnom pozorištu u Nišu grupa profesionalnih i talentovanih glumaca izvela je Molijerovu komediju „Žorž Danden“. Molijer nas kroz smeh koji donosi ova njegova komedija podseća da u stalnoj trci za novcem često zaboravimo na prave ljudske vrednosti i ono što u suštini život čini lepim. Žorž Danden seoski bogataš, u želji da se približi aristokratskom društvu i visokim krugovima, ženi se plemkinjom koja ga laže i vara.

Danden se našao u svetu u kome ne razume nikoga, a i niko ne razume njega. Okružen je licemerjem, uvredama, ucenama i lažima.

Režiser Dragoslav Savić je na jedan mudar i maštovit način upozorio svakog današnjeg Žorža Dandena da se novcem ne mogu kupiti one prave stvari u životu – ljubav, porodica i dom. Učesnici koji su predstavu doveli do savršenstva svakako su scenograf Slaviša Filipović, kostimograf Dejan Gocić, a poseban utisak ostavili su mladi Mihajlo Jovanović i Anđela Erčević, koji su uz nete violončela i violine upotpunili dati trenutak.

Predstava „Žorž Danden“ odigrana je kao klasična komedija, bez nekih noviteta i osavremenjivanja. Odigrana je baš onako kako su predstave rađene pre par stotinak godian, sa klasičnim kostimima i scenografijom. Čak ni tekst nije promenjen , već je onakav kakav ga je Molijer  napisao.   

Molijer je na duhovit način predstavio odnose u jednom društvu gde je pravljena podela na bogate i siromašne, na plemiće i seljake, i položaj čoveka koji je želeo postati plemić. Žorž Danden na kraju shvata da se novcem ne može kupiti ništa vredno i istrajno.

Slobodno se može reći da komedija „Žorž Danden“ predstavlja sliku današnjice kada licemerje i ljubav za novcem možete sresti na svakom koraku.

Slično

Back to top button