Napici

Saznajte sve o kafi – napitku bez koga većina od nas ne započinje dan!

Da li ste se ikada zapitali odakle potiče kafa koju mi danas konzumiramo i bez koje ne možemo zamisliti dan? Kafa je sastavni deo našeg života. Uz kafu se vode važni razgovori, opuštajuća „čavrljanja“ sa prijateljima, komšijama, spremaju ispiti. U tekstu koji sledi saznajte sve o kafi, njenom otkriću, usavršavanju i širenju širom sveta.

kafa
Saznajte sve o kafi – napitku bez koga većina od nas ne započinje dan!

Otkriće kafe

Nećete verovati, ali kafa je otkrivena sasvim slučajno!

Ovo otkriće dogodilo se sredinom 13. veka, kada se arapski šeik Omar s grupom vernika izgubio na putu za Meku, u etiopskoj pustinji. Izgladneli ljudi počeli su jesti plodove nepoznatog žbunastog rastinja i tako su preživeli. Ova biljka do tada nepoznata za stanovnike Meke bila je Božji znak te je doneta odluka da bude prenešena sa afričkog kontinenta u Aziju. Od tog nepoznatog rastinja počeo je da se priprema napitak koji je nazvan „moka“. Ljudi su počeli da uživaju u moki, te je od strane vlasti u Meki taj napitak nazvan „đavolskim“ jer su ljudi više uživali u moki, nego u veri. Ubrzo je upotreba ovog napitka bila zabranjena.

Tako su zrna kafe počela kružiti svetom.

Šta se dalje dešava sa putevima kafe?

Turci su tokom osvajačkih pohoda na Siriju i Egipat bili očarani ovim egzotičnim napitkom te su ga preneli u Evropu. Ubrzo su otvorene i prve kafedzinice: u Kairu i Meki, a zatim i najpoznatija kafedzinica u tom periodu u Konstantinopolju, 1475. godine. Kafedzinice su postale omiljena sastajališta u kojima se, već vekovima formiraju politički, kulturni i drugi stavovi. Može se reći da su to bile preteče današnjih kafića.

U Beogradu je prva kafedzinica osnovana 1554. godine, u isto vreme kada i u Istanbulu. U Engleskoj je ovaj napitak, u početku, po potrošnji nadmašio čaj, a u Francuskoj vino.

Kafa je u početku bila vrlo skupocena te je bila dostupna samo imućnima. Danas se uz šoljice mirisnog, kofeinskog napitka budi veći deo planete, a mnogi uživaju i tokom celog dana.

Vremenom je uočeno da se određenim načinima prženja i mlevenja, kafa može prilagoditi različitim ukusima.

Od najfinije mlevene kafe priprema se espreso, od srednje mlevene turska kafa, a od grube filter kafa.

Mnnogi narodi su, dodavanjem različitih sastojaka kafi, želeli da stvore nacionalni napitak, što je nekima i uspelo. U pojedinim državama kafa se služi s cimetom, s mlekom, čokoladom, lešnicima, vanilom, šlagom, ali i sa različitim alkoholnim pićima. Jedino su Turci zadržali prvobitni recept kafe i odoleli savremenim receptima.

Različite vrste kafe

Kafa nikada, od njenog otkrića, nije izašla iz mode, niti se interesovanje za nju smanjilo, jedino se menjala kroz istoriju u skladu sa vremenom.

kafa
Saznajte sve o kafi – napitku bez koga većina od nas ne započinje dan!

Instant kafa

Prva velika promena kafe dogodila se 30 – ih godina 20. veka kada je jedan japanski hemičar proizveo prve granule instant kafe. Time se vreme pripreme kafe smanjilo.

Espreso

Druga značajna promena odnosi se na pojavu espresa. Vrlo često se u šali govorilo „Potreban je minut da se napravi, a isto toliko i da se popije“. Uređaj za espreso izumeli su Francuzi još početkom 19. veka. Italijani su prvi iskoristili taj uređaj i napravili espreso kafu.

Kapućino

Popularni kapućino je vrsta espresa prelivena mlekom, čokoladom u prahu ili cimetom. Dobio je naziv po karakterističnoj boji.

kafa
Saznajte sve o kafi – napitku bez koga većina od nas ne započinje dan!

Da li je kafa zdrava ili štetna?

Mnogo puta ste do sada vodili ili čuli kako neko vodi polemiku oko toga da li je kafa i koliko je štetna? Naravno, ima i onih koji su na strani kafe i govore da je čak korisna. Šta je istina?

Postoje pismeni tragovi o tome kako su poznati naučnici i umetnici govorili o kafi. Neki su govorili da nije bilo kafe ne bi bilo ni njihovih velikih dela. Onore de Balzak je inspiraciju za pisanje svojih najvećih dela dobijao tek posle ispijanja šezdesetak šoljica kafe dnevno.

Početkom 21. veka objavljeno je dosta studija o uticaju kafe na zdravlje i ljudski organizam i rezultati govore da kafa ipak nije štetna. Između ostalog, došlo se do zaključka da dve – tri šoljice kafe dnevno deluju preventivno, čak i kada se radi o težim bolestima.

Kafa sadrži veliki broj antioksidanata, među kojima se izdvaja tzv. kvinini koji smanjuje rizik od pojave dijabetesa i Parkinsonove  bolesti.

Ljubitelji kafe, nemojte se odreći male šoljice i onog osećaja koji svi osetimo nakon prve jutarnje kafe!

Slično

Back to top button