ZdravljeKorisni savetiPsihologija
U trendu

Stres i njegovi uzroci ~ šta prouzrokuje bolest modernog doba?

Stes se smatra bolešću modernog doba. Zašto je to tako? Čovek današnjice je pretrpan informacijama, podacima, obavezama i rokovima. Sve to stvara snižen frustracioni prag. Mislimo na budućnost, na svaki svoj korak, preispitujemo udeo lične odgovornosti u problemima. Sve to stvara jedan krug neprekidnog razmišljanja, a razmišljanje bez cilja-stres. Koji su njegovi simptomi? Šta povišen udeo stresa prouzrokuje? Kako da (pokušamo da) se izborimo sa njim?

Pogrešan je stav da je stres isključivo emocionalno iskustvo. Ono to u svojoj osnovi jeste, ali se te emocije nakon nekog vremena ispoljavaju i fizički. Više takvih nagomilanih situacija dovodi do izmenjenih bihevijoralnih i kognitivnih sposobnosti, a i razvitka depresije.

Šta sve stres može da prouzrokuje?

stres i njegovi uzroci ~ šta prouzrokuje bolest modernog doba?

Stres je, u suštini, subjektivni osećaj. Svako ga drugačije doživljava i različite situacije su okidači za različite reakcije. Međutim, alarm za rad na doživljavanju stresa je kada iz akutnog pređe u hronično stanje. Takve situacije se obično lako prepoznaju. Simptomi stresa su relativno ustaljeni, samo je pitanje da li ih mi primećujemo, ili ih pripisujemo nekim drugim problemima.

Emotivne manifestacije hroničnog stresa:

  • Iritabilnost
  • Anksioznost
  • Glavobolje
  • Depresija
  • Insomnija

Fizičke manifestacije hroničnog stresa:

Opadanje kose: jedan od prvih znakova nekontrolisanog stresa je pojačano opadanje kose. Iako opadanje kose ne mora nužno da znači SAMO da se borite sa stresom, ipak treba da vam bude signal. Obratite pažnju na to koliko često vam se dešava da zateknete više vlasi posle kupanja nego inače. Pokušajte da isključite ostale potencijalne faktore: jesenje i proletnje ,,linjanje”, mesečni ciklus, lekove za hormone. Svi ti elementi mogu uticati na pojačano opadanje kose. Međutim, ako ipak primetite da posle određene stresne situacije iščešljavate više vlasi nego inače, razmislite da li je vaš način za borbu sa njim dobar. Možda treba da stresnim situacijama pristupite drugačije. Obratite pažnju na skalp i na stanje kose na temenu. U slučaju da primetite čitave krugove bez kose, postoji mogućnost da se razvija alopecia areata.

Kompulsivno prejedanje/Zavezan stomak: bilo da ne možete da jedete kada ste pod stresom, ili, sasvim suprotno, posežete za hranom kao utehom-ne valja. Sa jedne strane, ako imate pojedinačnu epizodu nejedenja/prejedanja, možete pokvariti stomak, doprineti osećaju naduvenosti, malaksati. U slučaju da postane hroničan pristup ishrani, preti da prouzrokuje ozbiljan fizički disbalans, a pored toga i da stvori poremećaje ishrane.

stres
Neophodno je da svaki veći iskorak van dnevne rutine u ishrani ispratite i pokušate da sprečite, da vam ne bi potencijalno naškodio.

Sistem za varenje: odmah nakon poremećaja ishrane idu digestivni problemi. Jedan od najčešćih simptoma stresa i anksioznosti je IBS-sindrom nervoznih creva. Nadimanja, neredovne ili, pak, prečeste stolice bez krvarenja, grčevi ili gasovi, sve su to simptomi IBS-a. Ono što najbolje objašnjava ovaj sindrom je to da, zapravo to da ne postoji fizičko oboljenje. Međutim, dok se dođe do tog zaključka, često se strašno namučite i prođete kroz silne analize. Neophodno je isključiti svaku mogućnost oboljenja, da bi se izveo zaključak IBS-a. Tako se stvara neprekidni krug nervoze: stresirate se oko lekarskih pregleda, i time još više pospešujete stomačne tegobe.

Dijabetes: nervoza i stres na hroničnom nivou pospešuju proizvodnju glukoze. Ona se pojačano luči da bi telo imalo rezervoare energije pomoću koje se bori protiv stresa. Kontinuiranom proizvodnjom insulina, stvara se mogućnost za izazivanje dijabetesa.

Koža: mnogi načini da stres izbije na površinu se manifestuju preko kože. Bilo da ste primetili neobičan osip, da je koža suvlja ili masnija nego inače, da se niotkuda pojavljuju akne-moguće da loše reagujete na stres. Osim toga, dešava se da stres prouzrokuje ekceme, rozaceu ili psorijazu.

stres i njegovi uzroci ~ šta prouzrokuje bolest modernog doba?
Stres na poslu može da dovede do sagorevanja.

Kardiovaskularni problemi: svako ko je ikada osetio stres, zna da je kardiovaskularni problem propratna manifestacija. Momenat ubrzanog lupanja srca nakon stresne situacije nije redak u današnjem dobu. Srce pumpa krv brže kada je telo izloženo stresu. Slično kao sa dijabetesom, prečesto bivanje u visokostresnim situacijama podiže rizik od visokog pritiska. Zbog toga se ulazi u rizičnu grupu ljudi, koji barem jednom zbog visokog pritiska dožive srčani udar. Da biste predupredili ovakav scenario, neophodno je da obratite pažnju na rad svog srca.

U slučaju da primetite nekontrolisano skakanje pritiska, neophodno je da posetite svog kardiologa.

Mišići: mišići su, takođe, na udaru stresa. Sigurno će vam neki lokalni bodibilder odgovoriti na pitanje kako stres utiče na mišićnu masu, ali nas (lenjivce) ne zanima taj deo uticaja. Ono što je bitno naglasiti je da je mišićni sistem jedan od prvih koji ,,strada” prilikom anksioznog ili depresivnog napada. Tada se telo, zbog bržeg disanja i lupanja srca, bori za kiseonik, što apsorbuje iz mišića. Tako dolazi do grčenja mišića: najčešće ruku, ali dešavaju se i grčevi stopala ili nogu. Zbog toga je čest slučaj da osobe posle napada panike osećaju umor, te im je potrebno da opuste mišiće. Nakon intenzivnijih i ozbiljnijih napada panike ili stresnih situacija i danima može da traje bol u određenom mišiću kao rezultat grčenja.

stres i njegovi uzroci ~ šta prouzrokuje bolest modernog doba?

Erektilna disfunkcija/Neredovan mesečni ciklus: seksualni život i zdravlje reproduktivnih organa je takođe na udaru stresa. Smanjen libido i kod žena i kod muškaraca, kao i poremećen menstrualni ciklus nisu retke pojave kod ljudi koji se loše bore sa stresom. Prvo je, takođe, neophodno sprovesti sve analize da bi se isključili potencijalni fizički problemi. Kada se to obavi, zaključak se sam nameće-stres je okidač. Problem sa ovom sferom života je u tome što može snažno uticati na samopouzdanje i našu viziju o sebi i drugima.

Ne dozvolite sebi da generalizujete stvari: vas ne čini jedna situacija ili jedna reakcija. I stres je stanje koje preti da preraste u bolest. Ne budite strogi prema sebi!

Da li vidite koliki je spisak organa koji su zahvaćeni stresom? Takođe, da li uočavate koliko organa i sistema organa nije na spisku? Upravo to i jeste problem sa ovom bolešću modernog doba. Ona nema opseg delanja, nije ograničena na jedno oboljenje ili jedan organ. Njena ,,žrtva” može biti svaki deo bića i svaki deo tela. Zato moramo naći pravi način na koji bismo se sami, individualno izborili sa stresom.

Ono što je važno je da treba potražiti stručnu pomoć, u slučaju da osećate da vam je potrebna. Takođe, nisu sve metode delotvorne kod svih ljudi. Ono što pomaže vama-možda neće drugima. Zato budite otvoreniji prema opcijama i isprobavajte razne metode za redukciju stresa, dok ne nađete onu koja vama u potpunosti leži!

stres i njegovi uzroci ~ šta prouzrokuje bolest modernog doba?
Pomozite drugima kada vidite da se bore sa stresom!

*Članak je informativnog karaktera i ne predstavlja zamenu za lekarsku pomoć! U slučaju fizičkih ili emotivnih problema, kontaktirajte svog lekara.*

RešiLako.com

Dipl. filolog i student master akademskih studija književnosti

Slično

Back to top button